NBS: Privredni rast u 2023. od dva do tri odsto

Ekonomija 14. feb 202314:18 > 14:30 2 komentara
Narodna banka Srbije, Banka, Srbija, zgrada,
Shutterstock

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je danas kako je sada znatno izvesnije da će se ostvariti projekcija centralne banke da će stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije za ovu godinu biti od dva do tri odsto, koja je ostala nepromenjena u odnosu na projekciju NBS iz novembra 2022. "Razlog tome je činjenica da su zimski meseci, koji su bili posebno rizični sa aspekta snabdevanja Evrope energentima, sada praktično već iza nas, kao i da je globalno usporavanje ekonomske aktivnosti manje od prvobitnih očekivanja", rekla je ona na predstavljanju Izveštaja o inflaciji za februar.

Kako je precizirala, procenjeno je da su rizici projekcije manje izraženi nego pre tri meseca, jer je manja neizvesnost u pogledu snabdevenosti Evrope gasom, a i pokazatelji ekonomske aktivnosti u zoni evra krajem 2022. i na početku ove godine bolji su od očekivanih.

Pročitajte još:

„Pod pretpostavkom oporavka svetske ekonomije, a time i eksterne tražnje od druge polovine ove godine, kao i usled planirane realizacije investicionih projekata, pre svega u oblasti putne, železničke, energetske i komunalne infrastrukture, od 2024. očekujemo ubrzanje rasta BDP-a na raspon od tri do četiri odsto, a zatim povratak na pretpandemijsku putanju rasta od oko četiri odsto godišnje“, rekla je Tabaković.

Prema njenim rečima, rast BDP-a ove godine vodiće domaća tražnja, pre svega privatna potrošnja i zalihe.

„Po osnovu smanjenja troškova proizvodnje i globalne neizvesnosti, kao i relativno visokih planiranih kapitalnih investicija države, od naredne godine očekujemo relativno visok doprinos i od fiksnih investicija, uz zadržano učešće u BDP-u od blizu 23 odsto“, kazala je Tabaković.

druge strane, zbog očekivanog visokog količinskog uvoza najvažnijih energenata – gasa i nafte, ali i opreznog pristupa u vezi s privrednim rastom zone evra, kako je navela, NBS je projektovala da će neto izvoz ove godine negativno doprineti bruto domaćem proizvodu.

„Od 2024. očekuje se blago pozitivan doprinos neto izvoza, u skladu sa očekivanim oporavkom eksterne tražnje, kao i efektima novih investicija u izvozno orijentisane sektore“, kazala je Tabaković.

Rekla je i da su povoljnija kretanja od očekivanih najvidljivija u domenu platnobilansnih kretanja.

„Deficit tekućeg računa u 2022. bio je niži od projektovanog u novembru i iznosio je 6,9 odsto BDP-a, kao rezultat bržeg realnog rasta izvoza robe i usluga i manjeg uvoza energenata krajem godine od očekivanog. U novoj projekciji očekujemo da će učešće deficita tekućeg računa u bruto domaćem proizvodu i u ovoj godini biti na sličnom nivou kao u 2022, umesto više od devet odsto, koliko smo očekivali u novembru“, kazala je Tabaković.

Smatra da je jednako važno da je tekući deficit, čak i u tako otežanoj situaciji, ponovo, osmu godinu zaredom, bio u punoj meri pokriven neto prilivom stranih direktnih investicija.

Na povoljniji ishod od očekivanog uticao je, prema njenim rečima, pre svega niži uvoz energenata tokom poslednjeg tromesečja od očekivanog usled smanjenja njihovih cena na globalnom nivou, brži realni rast izvoza robe i usluga i veći suficit na računu sekundarnog dohotka.

Istakla je i da je deficit tekućeg računa osmu godinu zaredom bio u punoj meri pokriven neto prilivom po osnovu stranih direktnih investicija, što doprinosi održivosti naše eksterne pozicije.

„Priliv stranih direktnih investicija u Srbiju i u 2022, u uslovima povećane globalne neizvesnosti, ponovo je bio viši od naših očekivanja iz novembra i iznosio je 4,4 milijarde evra ili 7,1 odsto BDP-a, što je novi najviši godišnji nivo priliva do sada“, rekla je Tabaković.

Naglasila je i da su na najvišem nivou do sada i devizne rezerve NBS od 20,9 milijardi evra u januaru, koje, kako je precizirala, garantuju stabilnost domaćoj ekonomiji, na šta ukazuje činjenica da se nalaze iznad referentnih vrednosti svih mera koje se koriste za ocenu njihove adekvatnosti.

Tabaković je kazala da je NBS povećanjem referentne kamatne stope u nekoliko navrata uticala na inflaciona očekivanja i ograničila sekundarne efekte viših cena hrane i energenata na rast ostalih cena, ali i osigurala povratak inflacije u granice cilja u horizontu projekcije.

„Ipak, reagovali smo umerenijim tempom nego u prethodnom periodu i nakon što smo u decembru kamatnu stopu povećali za 50 baznih poena, u januaru i februaru smo je dodatno korigovali za po 25 baznih poena, na 5,5 odsto, koliko trenutno iznosi“, rekla je ona.

Istovremeno, kako je dodala, održavanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema evru doprinosi se ograničavanju efekata prelivanja visokih uvoznih cena na domaće cene, kao i makroekonomskoj stabilnosti u uslovima povećane globalne neizvesnosti.

„Dinar je prema evru nominalno ojačao za 0,2 odsto u 2022. godini, pri čemu smo na međubankarskom deviznom tržištu intervenisali neto kupovinom deviza u iznosu od jedne milijarde evra kako bismo sprečili prekomerno jačanje dinara i time dodatno podigli devizne rezerve zemlje, na najviši nivo ikada zabeležen“, kazala je Tabaković.

Naglasila je i da je u uslovima izrazite neizvesnosti, kada se kupovina zlata centralnih banaka globalno posmatrano našla na rekordnom nivou, i NBS povećala učešće zlata u strukturi deviznih rezervi – na 10,8 odsto, što je znatno više od proseka za zemlje u usponu i što Srbiju približava proseku koji imaju razvijene zemlje.

Takođe, očekuje da će i u ovoj, kao i u narednim godinama, deficit tekućeg računa u velikoj meri biti pokriven neto prilivom stranih direktnih investicija.

Tabaković je istakla da će NBS nastaviti da prati i analizira trendove na međunarodnom robnom i finansijskom tržištu i da procenjuje da li ima potrebe za dodatnim zaoštravanjem monetarnih uslova i u kom obimu.

„Uzimaćemo u obzir činjenicu da je potrebno vreme da se ispolje puni efekti prethodnog zaoštravanja monetarnih uslova, kako bi se obezbedila optimalna kombinacija svih instrumenata ekonomske politike radi smanjenja inflacije i očuvanja cenovne stabilnosti, a da pritom obezbedimo i kontinuitet privrednog rasta“, kazala je Tabaković.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare