Neprestan rast cena u Nemačkoj, građani se pitaju ima li kraja inflaciji

Ekonomija 16. okt 202121:54 31 komentara
Nemačka
REUTERS/Wolfgang Rattay/File Photo

Cene u Nemačkoj u septembru su porasle čak 4,1 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine i to je prvi put da je inflacija prešla četiri odsto još od 1993. godine, saopštio je Savezni zavod za statistiku.

Vetar u leđa jakoj inflaciji daje skok cena energenata, ali ne samo to, jer stručnjaci pominju i podizanje poreza na dodatu vrednost (PDV) za neke proizvode, kao i zastoj u globalnoj isporuci robe i gužvu koja nastaje u lukama.

Potrošači u Nemačkoj će najdublje morati da zavuku ruku u džep kako bi im stanovi ove zime bili topli, prenosi Dojče vele.

Četvrtina domaćinstava se greje na naftu, a to će biti čak 76,5 odsto skuplje nego pre godinu dana. Doduše, ni cena od prošle godine nije bila normalna, jer je tada cena barela sirove nafte bila maltene na istorijskom minimumu zbog pandemije i ekstremno smanjene potražnje.

Od ove godine uvedena je i taksa na emitovanje ugljen dioksida od 25 evra po toni, što svakako pogađa naftu i preliva se na cenu.

Grejanje na gas, koje koristi polovina domaćinstava u Nemačkoj, u septembru je bilo skuplje za 5,7 odsto, ali nije isključeno da će biti još skuplje, jer cena tog energenta „divlja“ na slobodnom tržištu.

Potrebna je podrška takozvanim energetski siromašnim domaćinstvima, koja nisu u stanju da pokriju troškove energije, kaže predsednica Saveza potrošača energije Leonora Holing, koja zahteva da država doplaćuje grejanje siromašnima, kao i da zabrani da se oni isključuju sa mreže ukoliko ne mogu da podmire troškove.

Prema automobilskom savezu ADAC, cene goriva na pumpama koketiraju sa istorijskim rekordom. Poslednji nedeljni presek koji je dat 12. oktobra pokazao je da je dizel prosečno koštao 1,526 evra za litar, a super E10 čak 1,647 evra i još se ne nazire kraj tom poskupljenju.

I tu je razlog poskupljenja sirove nafte, ali i dažbina zbog ugljen dioksida koja znači šest do osam centi skuplji litar goriva nego ranije. Gerhard Hilebrand iz ADAC poziva buduću vladu Nemačke da „batali igranje sa idejom da još brže poskupi CO2“.

Za sada je planirano da dažbina po toni ugljen dioksida sa 25 evra ode na 55 evra do 2025. godine, a to bi značilo još sedam do devet centi po litru goriva, bez obzira na kretanje cene sirove nafte.

Pema Statističkom zavodu, Nemce su u septembru sačekale i rekordne cene hrane, koje su uvećane 4,9 odsto u odnosu na septembar 2020. godine. Najveći rast zabeležen je kod povrća, 9,2 odsto, jestivih ulja 6,4, mlečnih proizvoda i jaja 5,5, te mesa i prerađevina četiri odsto.

U rastu cena – jadac

U rastu cena se krije jadac iz Kine. Naime, inflacija bi mogla da ostane pravilo jer mnogoljudna dalekoistočna zemlja ima sve brojniju srednju klasu.

Sa tamošnjim rastom zarada porasla je i potražnja za kvalitetnim životnim namirnicama poput mesa, piletine, ribe i mlečnih proizvoda, i nemačka proizvodnja s tim ne može da održi korak, kaže Sabrina Jakobs iz kuće za ulaganja Insajd investements.

U prevodu, evropski poljoprivrednici sada imaju ogromno kinesko tržište koje suvim zlatom plaća proizvode, pa nužno rastu cene u Evropi.

Poskupeli su automobili 6,3 odsto, a ne čudi što su još snažnije, za 7,7 odsto, poskupeli bicikli. Pandemija
je u Nemačkoj izazvala pomamu za dvotočkašima pa se zbog kašnjenja sirovina iz Kine i po nekoliko nedelja ili meseci čekalo na nove, uglavnom prilično skupe, bicikle.

Oseća se i rast cena građevinskih proizvoda od 6,1 odsto, posebno parketa i laminata od 7,6 odsto i građevinskog materijala i stolarije 6,1 odsto. Kako u globalnoj ekonomiji sve ima veze sa svim, čak i kada to zvuči bizarno, tako razlog skoka cene nije samo pojačana gradnja nakon pandemijskog šoka, već i poskupljenje drveta zbog požara u Kaliforniji ili napada gamadi na šume u Kanadi.

Stručnjaci ipak veruju da snažan rast cena neće potrajati u idućoj godini.

Povratak na red veličine od dva odsto očekujemo sredinom sledeće godine, kaže Sebastijan Dulijen iz Instituta IMK.

U četvrtak je pet ekonomskih instituta predstavilo prognozu prema kojoj će ukupna godišnja inflacija ove godine biti tri odsto, iduće 2,5 odsto, a 2023. svega 1,7 odsto.

Ipak, prema analizi tih instituta, postoje barem dva rizika. Prvi je da narod počne da istresa slamarice i troši mnogo više nego do sada, zbog čega bi cene skočile, a drugi je što se govori o takozvanoj spirali rasta plata i cena.

Zbog toga što Nemačkoj nedostaje radne snage na svakom koraku, cena rada raste, a nije isključeno da iduća vladajuća koalicija uvede minimalnu satnicu od 12 evra bruto, što bi značilo veću kupovnu moć, a to obično nosi i poskupljenja.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare