Nije se desilo: „Kilometri sreće“ – Vučić godinama najavljuje više autoputeva od Hrvatske

Ekonomija 03. dec 202310:19 58 komentara
Koridori Srbije

"U martu 2017. trebalo bi da Srbija prvi put po broju kilometara auto-puta pretekne Hrvatsku, koja je velesila po pitanju broja auto-puteva. To nije mala stvar za našu zemlju", izjavio je davne 2015. godine, tada premijer Srbije Aleksandar Vučić. Međutim, do 2023. to se još uvek - nije desilo.

Kao u Džejevoj pesmi „Kilometri sreće za mnom ostaše…“ – voleo bi predsednik Srbije da tako bude i kada je on u pitanju. Pogotovo kada poredi te kilometre u Srbiji i u Hrvatskoj.

U oktobru 2023. godini, Vučić, sada kao predsednik Srbije, izjavio je da danas imamo 946 kilometara auto-puteva, a da se gradi još 461 kilometar.

Proporcionalno veličini i broju stanovnika, nijedna zemlja u Evropi ne gradi ni približno kilometara auto-puteva kao Srbija, kazao je Vučić tada.

„Do pre 10 godina smo imali 592 kilometra auto-puta, a danas imamo oko 946. Gradimo još 461 kilometar. To jeste jedna vrsta podviga. Verujem da ćemo za godinu dana moći da se pohvalimo da smo za 10-11 godina uradili činjenično više teških kilometara auto-puta nego od 1945. naovamo“, rekao je Vučić uoči otvaranja deonice autoputa Ruma-Šabac od 22km.

POVEZANE VESTI

Vlast se godinama hvali izgradnjom auto-puteva, i to je jedna od glavnih, naročito predizbornih tema, ali se, kao i mnoga obećanja pred izbore, ne ostvaruju na vreme, rokovi za završetak tih puteva, kao i cene izgradnje, uglavnom se ne poštuju – rokovi se prolongiraju, a cene poskupljuju.

Prema računici, ukupna dužina mreže državnih puteva Srbije IA reda (auto-putevi) iznosi oko 950 kilometara.

Najduži autoput u Srbiji je Državni put IA reda broj 1, državna granica sa Mađarskom (granični prelaz Horgoš – Novi Sad – Beograd – Niš – Vranje – državna granica sa Makedonijom (granični prelaz Preševo)), ukupne dužine 605,109 kilometara.

Presek urađen polovinom 2023. godine pokazao je da je u toku izgradnja šest deonica auto-puteva, odnosno brzih saobraćajnica, ukupne dužine oko 92 kilometra. U aprilu ove godine završena je izgradnja saobraćajnice Novi Begrad – Surčin, dužine 7,9 kilometara.

U preduzeću „Putevi Srbije“ rečeno je da je u toku projektovanje brze saobraćajnice Sombor – Kikinda 175km, autoputa Požega – Boljare dužine 107km, brze saobraćajnice Slepčević – Badovinci u dužini od 15km, Paraćin – Zaječar – Negotin 140km, Golubac – Brza Palanka u dužini90 km, Kraljevo – Novi Pazar dužine 84km, Ostružnica – Obrenovac duga 15km i Kragujevac – Mrčajevci u dužini od 37km. Projektuje se i autoput Požega – Užice – Kotroman u dužini od 60km, severna obilaznica oko Kragujevca duga 22km i obilaznica oko Požege od 3,8 km.

Kako stoji Hrvatska?

Hrvatska ima najdužu mrežu autoputeva u regionu, koja, prema podacima Hrvatskog udruženja koncesionara za auto-puteve s naplatom putarine (HUKA), iznosi 1.313,8 kilometara.

Ukupno ima 11 auto-puteva, a najduži je Zagreb – Split – Dubrovnik, dužine 484 kilometra. Mrežom auto-puteva u Hrvatskoj upravljaju tri društva: HAC, koji upravlja sa 1.112 kilometara autoputa, BINA sa 141km i AZM, koji upravlja sa 60km autoputa.

Dakle, Srbija, od Vučićevog obećanja iz 2015. godine, i dalje nije prestigla Hrvatsku po broju kilometara auto-puteva.

Računica na 1000 km2 površine

Ekonomska novinarka Ruža Ćirković izračunala je nedavno da Srbija, čija je površina 88.444 kilometra, ima trenutno 10,87 kilometara auto-puta na svakih 1.000 km2 površine.

Početkom novembra 2019. godine, Fiskalni savet Srbije je napravio analizu prema kojoj je Srbija imala oko 10 kilometara autoputeva na svakih 1.000 km2 površine. Što znači da je Srbija u protekle četiri godine izgradila novih 77 kilometara auto-puta.

Početkom oktobra 2019. godine, prema analizi Fiskalnog saveta, više kilometara puta nego Srbija imala je, među bivšim socijalističkim zemljama, Češka (1.240), Hrvatska (1.310) i Mađarska (1.936).

A po broju kilometara auto-puta na svakih 1.000 km2 površine preticale su nas Češka (15,7km), Mađarska (20,8km), Hrvatska (23,2km), Slovenija (38,6km), pišu ekonomski mediji.

PROČITAJTE I:

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare