Na tržištu Srbije imamo preslikano stanje u društvu Srbije. Često kažemo "neće od mene jednog sve da počne", "kao da ću ja tu nešto da promenim" - svi mislimo da promene ne kreću od nas. A zapravo je sve suprotno. Svaka promena mora da bude mala, da bi se to zakotrljalo. Treba da mi, kao potrošači, pokažemo stav i kažemo - u redu je, ali mi nećemo više da kupujemo taj proizvod, jer nije normalno da mu cena bude kao u Nemačkoj, kaže Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije komentarišući visoke cene hrane u našoj zemlji.
Dok se cene prehrambenih proizvoda u nekim zemljama EU već vraćaju „u rikverc“, naši potrošači preračunavaju svaki dinar kada uđu u prodavnicu.
Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije podseća na slučaj poređenja cene istog proizvoda, u istom marketu u Srbiji i Hrvatskoj.
„Proizvod je bio na istoj akciji i tamo je bio 40 odsto jeftiniji. Kada smo pitali zašto je to tako – odgovora niije bilo.“, ukazao je Nikolić.
U Srbiji, kaže, imamo neuređeno tržište.
„Ovo nije nije tržišna ekonomija, već njen privid gde imate tržišne igrače koji ne samo da kontrolišu sektor trgovine, nego gotovo svi veliki marketi iza sebe imaju i skoro stoprocentni sektor proizvodnje, pa je to zaokružena priča, te im je lako da od početka diktiraju cene. Mali trgovci nemaju potencijal da se tome suprotstave“, naveo je Nikolić.
Šta mogu da urade potrošači
Potrošači, kaže – ne čine ništa.
„Kao da cene prolaze pored nas, a slušamo ekonomiste koji govore da ne postoji nijedan ekonomski razlog da cene budu na ovom nivou“, kaže on.
Mi, dodaje, ne razumemo kolika je snaga potrošača.
Nikolić podseća na slučaj od pre nekoliko godina u Italiji.
„Tada je njihova čuvena industrija pasta i testenina najavila povećanje cena za nekoliko procenata. To je bila prava revolucija i odustalo se od toga“, navodi on.
A sve je, kaže – jednostavno.
„Ne razumemo kolika je snaga potrošača. Pa samo da svako od nas ne kupi taj proizvod u tom marketu – mnogo je jednostavno. Moramo da naučimo da je disciplina važnija od bilo čega“, kaže Nikolić.
Potrošač, objašnjava, treba da nađe surogat određenog proizvoda – sličan proizvod – kako bi zadovoljio svoje potrebe za hranljivim materijama, ali da ne kupi taj određeni skuplji proizvod.
„Hajde da samo malo pokažemo društvene solidarnosti. Nemojte na hrani toliko da zarađujete. Razumem za neke druge proizvode gde marže mogu da se targetiraju na 50 odsto i više, ali hrana je opšta potreba i žalosno je kada vidim koliko se ljudi svega odriču jer ne mogu da kupe. Morali bi samo malo proizvođači i trgovci da se zaustave i zapitaju… Zaista bih voleo da nam neko nekada prikaže prostu kalkulaciju cene proizvoda od početka do kraja, ali to se ne dešava, što znači da marže – nisu male“, naveo je on.
Kršenje prava potrošača kod putovanja
Komentarišući novi slučaj gašenja turističke agencije u jeku sezone, Nikolić ističe da „nema leta da mi ne pričamo o ovakvim temama“.
„Minimum jednom godišnje neka turistička agencija prekida rad na ovaj način da putnici ostanu i bez letovanja i bez novca. Čujem da su turistički inspektori u poslednjem slučaju podneli četiri krivične prijave. Ne ulazim u ovlašćenja inspektora – zašto moramo da da čekamo da se podnesu četiri krivične prijave. Krivične – ne prekršajne. To znači da je neko uradio krivična dela i nastavio da radi, a onda sam obavestio putnike o prestanku rada“, navodi sagovornik N1.
Rešenje je, kaže, u efikasnijem nadzoru i sistemu kazni.
„Ljudi godinu dana unapred planiraju letovanje, štede, uzimaju čak i kredit i vi im sve to uništite. Hajde da pooštrimo kazne… Da se ide do oduzimanja imovine. To nije jednostavno, postupak je složen, ali kao postoji volja – svi ćemo naći rešenje. Nedostaje nam efikasniji nadzor i pooštravanje kaznenih mera. Nikome u tom slučaju neće pasti da pamet da prevari potrošače“, poručio je Zoran Nikolić.
Komentari ()
Vidi sve komentare