Počela javna rasprava o Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu

author
N1 Beograd
11. jul. 2023. 15:05
Hero section image
Dubravka Đedović MRE foto Emilija Jovanović
МРЕ/Emilija Jovanović | МРЕ/Emilija Jovanović

Ekspertski tim je predstavio danas Predlog uredbe o utvrđivanju Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Srbije, kao i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Predloga uredbe na životnu sredinu.

U današnjoj raspravi učestvovalo je oko 150 predstavnika najvećih energetskih kompanija u Srbiji, kao i NIS-a, EPS-a, EMS-a, resornih ministarstava, banaka, Univerziteta u Beogradu, ambasada, nevladinih organizacija, eksperata strukovnih asocijacija i međunarodnih institucija, saopštila je Privredna komora Srbije.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović izjavila je danas na početku javne rasprave da se ovim dokumentom postavljaju ciljevi za energetski sektor Srbije u narednim decenijama, kako bi se obezbedilo sigurno snabdevanje, energetska nezavisnost i efikasno i ekonomično upravljanje procesom dekarbonizacije.

Đedović je, kako je saopšteno iz ministarstva, istakla da će ostvarivanje ciljeva iz INEKP-a doprineti zdravijoj životnoj sredini, sigurnosti snabdevanja i većoj dostupnosti energije kupcima uz više zelene energije.

"Ključni ciljevi obuhvataju povećanje učešća OIE u proizvodnji električne energije na 45 odsto, značajno povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 40,4 odsto do 2030. u odnosu na 1990. godinu", precizirala je ministarka.

Prema njenim rečima, ostvarivanje ovih ciljeva podrazumeva i gradnju novih proizvodnih kapaciteta, uključujući  solarne i vetro elektrane ukupnog kapaciteta 3,4 gigavata, kao i novu gasnu elektranu snage 350 megavata.
Kako je navela, ukupne investicione potrebe obuhvaćene u scenariju sa dodatnim merama (WAM) iznose približno 10,72 milijarde evra za javni sektor do 2030. godine, a kumulativne investicione potrebe 27,41 milijardi evra do 2030. godine.

Čadež: Za privredu ne postoji važnija tema


Energetika i zelena energetska tranzicija su najvažnije teme za privredu Srbije i Zapadnog Balkana (ZB) koje se tiču svakog preduzeća pojedinačno i zato je važno da se kroz dijalog uspostavi društveni konsenzus u kom pravcu naša privreda želi da se razvija i postane deo EU, poručio je danas Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije (PKS).

Čadež je na otvaranju Javne rasprave u PKS o Predlogu Uredbe o utvrđivanju Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP)  ocenio da ne postoji važnija tema o kojoj privreda treba da razgovara od energetike.

"To smo videli prethodnih godina, a videćemo u vremenima koja su pred nama. Ukoliko zelenu energetsku tranziciju ne iskoristimo na pravi način, možemo imati velikih problema kada je u pitanju naša proizvodnja i konkurentnost na međunarodnim tržištima“, ukazao je Čadež.

Predsednik PKS je istakao da su ključne reči u definisanju budućeg smera srpske energetike - dijalog, investicije i nove tehnologije.

U pitanju je, kaže, budućnost naše ali i ekonomija regiona i zato je važno da se svi zajedno posvetimo ogromnom poslu koji je pred nama i integrišemo domaću i regionalnu privredu u strukture evropske privrede.

„U PKS imamo dobar dijalog između naučnih institucija, privrede i države i to će odlučivati o uspehu, u saradnji sa obrazovnim sistemom koji treba dodatno da prilagođavamo potrebama digitalne i zelene ekonomije“.

Čadež je kao važan segment razvoja domaće energetike i energetske nezavisnosti Zapadnog Balkana istakao značaj rudnih bogatstava Srbije i regiona koje, ističe, na održiv način možemo iskoristiti i ponuditi evropskoj industriji.

„Evropa 98 odsto svega što joj je potrebno za zelenu tranziciju uvozi iz Kine i to nije održivo. Mi na Zapadnom Balkanu imamo sve što nam je potrebno i to je veliki resurs kada je u pitanju budućnost regiona“, zaključio je Čadež.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama