Pogačar objašnjava kako je došlo do dogovora frilensera sa Vladom oko poreza

Ekonomija 22. apr 202119:02 30 komentara
Miran Pogačar
N1

Da li je trebalo ili ne prihvatiti poslednji predlog Vlade o regulisanju oporezivanja frilensera pitanje je o kojem frilenseri na društvenim mrežama polemišu od sinoć, od kako je obelodanjeno da je dogovor, posle šest meseci - konačno postignut. "Ni do ovog dogovora ne bi došlo da nismo vršili pritisak kakav smo vršili, da se nismo dobro organizovali i radili neprestano poslednjih šest meseci", poručio je Miran Pogačar, predsednik Udruženja radnika na internetu u svom obraćanju članstvu i javnosti dan nakon postizanja dogovora. Kako je istakao - odluku o prihvatanju predloga Vlade nije doneo samostalno, već su se o tome većinski saglasili ljudi koji su ostali na jučerašnjem okupljanju frilensera.

„Smatram da je prethodni uspeh naše borbe bio ujedno bila i otežavajuća okolnost, jer smo svi zajedno u zagovaranju naše pozicije sebi postavili maksimalne zahteve kao jedine prihvatljive. Dobar deo nas zna da pregovori funkcionišu po principu da se traži najviše da bi na kraju mogao što bolje da ispregovaraš. Mi smo na taj način u okviru pregovora uspeli tri puta da pomerimo predlog Vlade da bi četvrti put pred samo usvajanje zakona ispregovarali. Siguran sam da ni do ovog dogovora ne bi došlo da nismo vršili pritisak kakav smo vršili, da se nismo dobro organizovali i radili neprestano poslednjih šest meseci“, istakao je Pogačar u svojoj objavi na Fejsbuk stranici udruženja.

Svi prisutni koji su ostali nakon jučerašnje akcije, navodi, bili su upoznati sa svakim razgovorom koji su „on, Katarina ili Suzana vodili sa predstavnicima vlasti“. 

“U početku kada se dešavao razgovor sa predstavnicima Vlade tu je bilo oko 150 ljudi koji su došli na okupljanje a koji su se u međuvremenu polako i razilzilazi. Na samom kraju, kada smo već nekoliko sati razgovarali, uključili smo i spikerfon. Oko 30 ljudi je ostalo na kraju, i to su bili ljudi koji su i inače učestvovali na svim akcijama i dolazili na sve proteste, i slоžili smo se većinski da je to poslednja prilika da se poboljša trenutni predlog vlade i da su posledice odbijanja predloga mnogo veće od posledica prihvatanja, jer smo bili upoznati sa spremnošću ljudi da izađu na ulicu. Naravno, najveća odgovornost je na meni jer sam predstavljao Udruženje, ali odluku nisam doneo samostalno i to treba da se zna“, naveo je Pogačar.

Kako je počelo

Priča o oporezivanju frilensera i njihovom radnom statusu aktuelna je proteklih šest meseci. Toliko vremena je prošlo od prvog javnog izlaska na ulicu Udruženja radnika na internetu, koje je tada predalo zahteve premijerki, ministru finansija i Poreskoj upravi – da se započnu pregovori i obustavi izdavanje poreskih rešenja frilenserima dok se pregovori ne okončaju.

Ova priča epilog je dobila sinoć, konačnim dogovorom Vlade Srbije i predstavnika udruženja frilensera.

Miran Pogačar danas se, putem društvenih mreža, obratio  članovima Udruženja i javnosti kako bih objasnio jučerašnji dogovor sa Vladom i razloge zašto je do njega došlo.

„Nakon mog obraćanja Udruženje će izdati još jedno zvanično saopštenje u vezi sa situacijom, a članovi stručnog tima će napraviti obračun i organizovati sastanke sa članstvom“, naveo je Pogačar.

Šest meseci

Pogačar je podsetio da je 13. oktobra 2020. Poreska uprava krenula u poresku kontrolu.

„Prema tadašnjim rešenjima, trebalo je da se plati 70 do 80 odsto prihoda u poslednjih šest godina. Svojom upornošću, protestima, pritiscima preko medija i uspešnim okretanjem javnosti na našu stranu naterali smo vlast da čuje naše argumente. Tražili smo od članova da imaju poverenja u nas da ćemo uraditi sve što je u našoj moći da dođemo do prihvatljivog dogovora. Na svakom sastanku, i za članove i za javnost, upozoravao sam ljude da kompletan otpis nije realna opcija. Nisam mogao da u javnost iznesem crvenu liniju, prvo zbog toga jer se o tome trebalo dogovarati i sa ostalim ljudima iz Udruženja, a drugo jer se te stvari ne rade kad traju pregovori“, naveo je Pogačar.

Razgovori sa Vladom su se, dodaje, desili iznenada i najveći pritisak koji je bio jesu same izmene zakona koje su u proceduri.

„Razgovori su trajali više sati i mi smo više puta iznosili kontrapredloge, od toga da se 50 odsto duga otpiše nakon uplate kompletnog duga, skraćivanja perioda kontrole do toga da smo stavljeni u situaciju da biramo povećanje neoporezivog dela ili povećanje normiranih troškova. Na svaki njihov predlog ili njihovo ‘ne’ imali smo manje od pola sata da iznesemo kontrapredlog. Nismo mogli da iznosimo u javnost konkretne predloge jer prosto nije bilo vremena zbog amandmana koji je morao da prođe kroz skupštinsku proceduru.

Koliko bi ljudi došlo na protest

Pogarač navodi da postoji mišljenje da bi na organizovanom protestu sada u subotu pojavio ogroman broj nezadovoljnih ljudi.

N1

„Svi prisutni koji su ostali nakon jučerašnje akcije su bili upoznati sa svakim razgovorom koji smo Katarina, Suzana ili ja vodili sa predstavnicima vlasti. U početku kada se dešavao razgovor sa predstavnicima Vlade tu je bilo oko 150 ljudi koji su došli na okupljanje a koji su se u međuvremenu polako i razilzilazi. Na samom kraju, kada smo već nekoliko sati razgovarali, uključili smo i spikerfon. Oko 30 ljudi je ostalo na kraju, i to su bili ljudi koji su i inače učestvovali na svim akcijama i dolazili na sve proteste, i slоžili smo se većinski da je to poslednja prilika da se poboljša trenutni predlog vlade i da su posledice odbijanja predloga mnogo veće od posledica prihvatanja, jer smo bili upoznati sa spremnošću ljudi da izađu na ulicu. Naravno, najveća odgovornost je na meni jer sam predstavljao Udruženje, ali odluku nisam doneo samostalno i to treba da se zna“, navodi Miran Pogačar.

Postoji, dodaje, mišljenje da bi se organizacijom protesta sada u subotu pojavio ogroman broj nezadovoljnih ljudi.

N1

„Situaciju je potrebno sagledati u celosti, kako su se stvari odvijale i šta bi se narednih meseci dešavalo. Na prvom protestu 30. decembra 2020, kada je Poreska uprava poslala 1.000 poziva, na ulice je izašlo oko 1.000 ljudi, potom ih je 16. januara bilo pet, šest hiljada. U kampu, kada je bilo najavljeno usvajanje predloga, bilo je 60 ljudi prvog dana, poslednji dan oko 20, a na poslednjem protestu 1.500–2.000. Na osnovu prijave za prevoz, broja zainteresovanih ljudi na iventu, broja članova koji su učestvovali na sastancima na Diskordu, možemo reći da bi u subotu došlo manje od 1.500 ljudi i sve to uprkos ogromnom novcu uloženom u medijsku kampanju. Dakle, od ukupno 100.000 ljudi koji su po nekim procenama frilenseri, oko ovog pitanja se aktivno angažovalo i dolazilo na proteste oko 2.000 ljudi. Drugim rečima, problemi su se usložnjavali i rizik od usvajanja predloga je bio sve veći, a zainteresovanost ljudi je opadala“, kaže Pogačar.

Hiljadu poziva od Poreske uprave

On ističe da je, pored prisustva u medijima koje je bilo konstantno (u proseku tri i po članka u proseku), različitih kampanja i protesta, broj ljudi u udruženju do danas –  1.650.

„Da podsetim da je 1.000 ljudi dobilo poziv poreske uprave u oktrobru, i da se oko 300 ljudi javilo udruženju i pristupilo. Dosta je bilo ljudi koji su se pribojavali i mislili da ako lajkuju stranicu ili uđu u udruženje da će ih poreska pronaći, dok je jedan broj ljudi uveravao sam sebe da ‘neće njih poreska pronaći’ i da su nastavili da ignorišu realnost. Takođe, jedan deo nije smatrao da je potrebno da se angažuje iz različitih razloga (udruženje je dobro radilo su smatrali da ne trebaju lično da se angažuju ili ‘Vučić je izjavio da sve treba da se oprosti’ i da je to, eto, već sve završeno). To dosta govori koliko su sami ljudi bili spremni da se angažuju i da brane svoje interese“, ocenjuje Pogačar.

Samim usvajanjem zakona bi se broj zainteresovanih i onih koji su spremni da izađu na ulice drastično smanjio i dalji protesti bi izgubili smisao ako bi se na njima pojavljivale manje grupe ljudi, dodao je.

„Vreme prolazi, ljudi su umorni, što psihički, što fizički, i ne mora nužno da znači da bes za posledicu ima ljude na ulicama. Svakodnevne političke prilike to nam svaki dan pokazuju. Treba naglasiti da je protest samo jedna vrsta borbe i sami protesti beskonačno da traju ne bi imali smisla i broj bi se smanjivao do kraja“, istakao je Pogačar.

Sa druge strane stola je, navodi, sedeo SNS koji svako popuštanje smatra porazom.

„I ako se pogleda bilo koja druga borbu gde su snage nesrazmerne, kao što je grupa ljudi u odnosu na državu i ovu vlast, da ono što su ranije ljudi dobijali daleko manje od onoga što smo mi kroz borbu i pregovore izdejstvovali“, istkao je on.

Suštinski otpisano od 70 do 100 odsto duga

Pogačar navodi i konačan rezultat: ljudi koji su zarađivali do 570 evra neće imati nikakvu obavezu, oni koji su zarađivali do 1.000 evra u proseku imaće obavezu 13 odsto, a do 2000 evra 20 odsto, što faktički znači da su doprinosi otpisani (jer porez iznosi 20 odsto) i da će se na taj način deo ljudi samo porez platiti, a da će dobiti i staž za to. Dakle, suštinski je otpisano od 70 odsto do 100 odsto duga.

Ovo je inače ranije bilo spominjano kao mogući konačan rezultat između ostalih scenarija, naveo je Pogačar i rekao da su ljudi koji su svakodnevno radili u Udruženju uložili su mnogo „i treba im odati priznanje“.

„Ja lično sam založio i svoje ime i kredibilitet upravo jer sam smatrao da je ova borba vredna toga i da ovakav ustupak sa naše strane može mene lično dosta da košta. Da se razumemo, potpuno odbijanje i neprihvatanje bilo kakvog kompromisa bi meni i mom kredibilitetu apsolutno više odgovaralo, i kako god ko mislio, i ja sam bio spreman da stavim interes većine ispred svog“, istakao je Pogačar.

Jasno mu je, navodi, da određeni broj ljudi negoduje i nije zadovoljan iz različitih razloga.

„Svakako, među nama je postojalo dosta razlika, kako po visini prihoda, tako i po periodu kada su bili prihodi veći ili manji, pa je bilo i razumljivo da ne mogu svi biti zadovoljni osim potpunim otpisom. Ukoliko postoji volja da se protestuje, to je apsolutno legitimno i naći ćemo načina kako borba dalje da se nastavi, naročito što se tiče budućnosti, koja ne sme da se zanemari i o kojoj takođe treba da odlučujemo“, istakao je Miran Pogačar.

Na kraju je zamolio za „malo strpljenja jer nije sve u obračunu i potrebno je znati još pravno-poreskih informacija kako bismo predstavili realnu sliku situacije“.

„Tek na osnovu svih informacija ima smisla razmišljati o tome da li je predlog nekome prihvatljiv ili ne. Ima još dana za megdana i biće dosta borbi koje ćemo svi zajedno morati da vodimo. Ne zaboravite da ništa u životu nije konačno i da je maksimalno potrebno zadržati jedinstvo kako bi zaista mogli, koliko je u našoj moći, i u skladu sa našim mogućnostima, da promenimo okolnosti i utičemo na naš život“, zaključio je Pogačar.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare