Pravila za Telekom i pravila za ostale: Šta su sopstvene akcije i kad moraju da se prodaju

TELEKOM SRBIJA 4
Dragan Mujan/Nova.rs | Dragan Mujan/Nova.rs

Javna polemika o tome da li će Telekom Srbija prodati 20 odsto akcija u sopstvenom vlasništvu - opozicija tvrdi da hoće, rukovodstvo Telekoma da neće - na svetlo dana iznela je još jedno pitanje: šta su to sopstvene akcije i zašto nijedno drugo akcionarsko društvo u Srbiji, osim Telekoma, ne može beskonačno dugo da poseduje više od 10 odsto ovakvih akcija.

Sopstvene akcije su akcije koje je kompanija stekla od svojih akcionara.

Kompanija u Srbiji može da poseduje najviše 10 odsto sopstvenih akcija - svaki procenat iznad toga mora da se, u određenom roku, ili proda, ili poništi. Ovo pravilo važi za sva akcionarska društva, osim za Telekom Srbije.

Ovaj izuzetak ušao je i u Zakon o privrednim društvima, doduše - bez eksplicitnog navođenja da se odnosi na Telekom, ali - to se nije krilo ni kada su u parlamentu pre devet godina usvajane izmene zakona.

Telekom Srbija postao je vlasnik 20 odsto svojih akcija pre 12 godina - u januaru 2012. godine. Tada je, za otkup petine vlasništva, Telekom platio grčkoj kompaniji OTE ukupno 380 miliona evra.
"Ovaj posao ne košta poreske obveznike, ni budžet, nijedan dinar. Kupoporodajna cena isplaćena je 320 miliona evra iz kredita i 60 miliona evra iz sopstvenih priliva kompanije", rekao je prilikom potpisivanja kupoprodajnog ugovora 26. januara 2012. tadašnji direktor Telekoma Branko Radujko.

RTS je tada izvestio da je Telekom za finansiranje otkupa ovih akcija uzeo kredit od 470 miliona evra od konzorcijuma banaka. Od tog iznosa, prema rečima Radujka, 320 miliona je bilo namenjeno za otkup akcija (plus 60 miliona evra koje je Telekom nameravao da da iz sopstvenih sredstava), dok je plan za preostalih 150 miliona evra kredita bila upotreba "za refinansiranje poslednje tranše kredita uzetog za kupovinu Telekoma Srpske".

Otkud 20 odsto vlasništva u rukama Grka


Vratimo se, nakratko, u prošli vek.

Manjinski paket akcija Telekoma od 49 odsto prodat je 1997. godine - 20 odsto akcija prodato je grčkoj kompaniji OTE, a preostalih 29 odsto Telekomu Italije, po ceni od oko 1,5 milijardi nemačkih maraka (što je protivvrednost od oko 750 miliona evra).
Tokom 2002. godine Vlada premijera Zorana Đinđića je, u pregovorima sa italijanskom stranom, uspela da vrati 29 odsto akcija Telekoma, plativši ih 195 miliona evra.

Nakon toga je vlasnička struktura Telekoma izgledala ovako: 80 odsto akcija bilo je u vlasništvu države, dok je 20 odsto držao grčki OTE.

Deset godina kasnije, u januaru 2012, usledio je otkup i grčkog paketa akcija, za pomenutih 380 miliona evra, ali je ovaj put akcije otkupio sam Telekom, te je u njegovom vlasništvu tih 20 odsto prikazano kao vlasništvo nad "sopstvenim akcijama".

Zakonska sudbina sopstvenih akcija


Tada važeći Zakon o privrednim društvima propisivao je da akcionarsko društvo koje je steklo više od 10 odsto sopstvenih akcija, mora da ih otuđi u roku od tri godine od dana sticanja. Ova odredba, inače, i dalje stoji u zakonu.

Do januara 2015. godine, gotovo pune tri godine od otkupa 20 odsto akcija od grčkog OTE, Telekom nije ni prodavao, niti uništavao pomenute akcije.

Manje od mesec dana pred istek ovog roka, tadašnja Vlada Aleksandra Vučića, kao većinski akcionar Telekoma, odlučuje da pitanje otuđenja 20 odsto sopstvenih akcija ovog državnog preduzeća, reši - promenom zakona.

Kad ne može po zakonu - promeni se zakon


Na skupštinskom zasedanju 15. januara 2015, tadašnji ministar energetike Aleksandar Antić je, iščekujući dolazak ministra privrede Željka Sertića, počeo da obrazlaže promenu Zakona o privrednim društvima.

"Suština predloženog zakonskog rešenja je da otklonimo mogućnost štetnih posledica za bilanse, pre svega Telekoma. Bitno je da ova zakonska rešenja budu usvojena do 25. januara (2015. godine), kako bi se postojeća vlasnička struktura i postojeći broj akcija sačuvao na ovom nivou i da ne bi došlo do bilo kakvih poremećaja u samoj strukturi vlasništva, ali i svih ostalih bilansa kompanije Telekom", ukazao je tada Antić.

On je istakao da se ovim predlogom zakona uvode "zakonski izuzeci", kako bi se "sprečio nastanak potencijalno štetnih posledica dejstva važećeg zakonskih ograničenja u delu koji se odnosi na oblast regulisanja statusa i promena, odnosno raspolaganja sopstvenim akcijama pojedinih privrednih društava, odnosno nejavnih akcionarskih društava".

A taj izuzetak usvojen u Zakonu o privrednim društvima 2015. godine i danas se nalazi u članu 287.

U njemu i dalje stoji da su akcionarska društva koja steknu više od 10 odsto svojih akcija dužna da ih otuđe u roku od tri godine od dana sticanja, ali stoji i ovaj izuzetak...

"Izuzetno, u slučaju akcionarskog društva koje nije javno u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala, ukupna vrednost stečenih sopstvenih akcija društva, koje društvo može zadržati nakon isteka roka (od tri godine), ne može biti veća od 20 odsto osnovnog kapitala", stoji u Zakonu u privrednim društvima.

Izmenama Zakona o privrednim društvima te 2015. godine precizirano je da se nove odredbe primenjuju i na sopstvene akcije stečene pre stupanja na snagu ovog zakona.


Podela besplatnih akcija

Nakon otkupa sopstvenih akcija od grčkog OTE, u maju 2012. godine, usledila je i besplatna podela dela akcija Telekoma Srbija tadašnjim i nekadašnjim zaposlenima, kao i građanima koji su stekli pravo na besplatne akcije po posebnom zakonu (4,8 miliona građana).

Niko od njih do danas ne može da proda svoje akcije Telekoma, jer i dalje - nije na berzi.

Struktura vlasništva Telekoma danas izgleda ovako: Republika Srbija ima 58,11 odsto akcija, sam Telekom je vlasnik 20 odsto sopstvenih akcija, dok je ostatak od 21,89 odsto u rukama malih akcionara.

Sopstvene akcije bez prava glasa i dividende


Sopstvene akcije svom vlasniku, prema zakonu (i tadašnjem i sadašnjem), ne donose pravo glasa, niti pravo na dividendu.

To je slučaj i sa sopstvenim akcijama Telekoma.

Međutim, ako se one prodaju - što je obelodanila narodna poslanica Marinika Tepić, dok je generalni direktor Telekoma Vladimir Lučić prodaju demantovao - novom vlasniku donose sva prava: i pravo glasa, i pravo na dividendu, ali i mesto u nadzornom ili izvršnom odboru, što znači i uvid u poslovanje kompanije.
Podsetimo, Marinika Tepić objavila je na društvenoj mreži X da „režim u tajnosti sa Cerberus fondom sprema prodaju 20 odsto akcija državnog Telekoma“.

Nakon toga je generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio za Hepi televiziju da ta kompanija nema nameru da prodaje bilo kakve akcije, već ima planove za proširenje poslovanja, a da će u regionu doći do pregrupisavanja te će akcije prodavati - "neki drugi operatori".

Osim "zakonskog izuzetka" koji se odnosi na Telekom (akcionarsko društvo koje "nije javno", a steklo je do 20 odsto sopstvenih akcija - jedino koje ispunjava oba uslova), pravila za druga akcionarska društva su jasna.

"Po novom Zakonu o privrednim društvima, kompanije ne mogu da imaju više od 10 odsto sopstvenih akcija, a za Telekom je napravljen izuzetak i to je tako ostalo. Sve preko 10 odsto sopstvenih akcija po zakonu mora da se otuđi ili poništi", objašnjava za portal N1 Nenad Gujaničić, glavni broker društva Momentum sekjuritis.

On ističe da zakon, međutim, ne precizira tačno kako bi trebalo da izgleda taj postupak, te - svako radi na svoj način.

"Neko ispravno ponudi te akcije najpre manjinskim akcionarima, pa šta ostane pokuša da proda. Ako i to ne ide - onda se te sopstvene akcije poništavaju. Smatram da je svakako dobro da Telekom proda tih 20 odsto sopstvenih akcija, ali naravno - na pravi način. A ne zakulisno kako uvek biva kod nas", zaključuje Gujaničić.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama