Predsednik o litijumu: Jesmo li „jedine budale“ i koliko je zaista radnih mesta

Ekonomija 16. dec 202213:07 178 komentara
Tanjug/AP Darko Vojnović

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, govoreći na nacionalnoj televiziji o litijumu i projektu Jadar, između ostalog ocenio da "ne treba da budemo jedine budale na svetu koje to neće", kao i da bi time "dobili četiri do pet hiljada zaposlenih". Ali da li je zaista tako?

On je za Radio televiziju Srbije (RTS) rekao da voli da priča o litijumu, da je on strašno važan i da smo napravili grešku što smo stopirali projekat Jadar rudarske kompanije Rio Tinto.

Predsednik je naveo da bi eksploatacija litijuma mnogo značila jednoj Loznici, Krupnju ili Jadru i Rađevini.

Povezana vest

„Dobili bi 4.000 do 5.000 zaposlenih, gde bi prosečne plate bile više od 1.000 evra. Pa bi umesto realnih 80.000 stanovnika u tom području, imali 120, 130 hiljada ljudi, konačno bismo osnažili Podrinje“, kazao je Vučić.

Međutim, na sajtu kompanije Rio Tinto, u sekciji pitanja i odgovori, na pitanje „Kakve koristi od toga ima Srbija“ navedeno je da će “tokom izgradnje biće otvoreno 2.100 radnih mesta, a 1.000 zaposlenih će raditi na eksploataciji i preradi pošto proizvodnja počne”.

Kada je reč o tvrdnji po kojoj bi se zbog otvaranja rudnika u Podrinje doselilo 40-50 hljada ljudi, sam predsednik je u govoru kada je povučen Zakon o eksproprijaciji i izmenama Zakona o referendumu kojim se praktično odustalo od projekta Jadar, izjavio  “da nemamo pravo da uništavamo živote većeg broja ljudi nego što je to bilo predviđeno prvobitnim planovima”.

Izjave o doseljavanju desetina hiljada ljudi i planiranog uništavanja života na istom prostoru svakako nisu u skladu jedna sa drugom.

Takođe, Vučić je istakao da je on “jedini u ovoj zemlji koji se zvanično zalaže da koristimo litijum, jer smatram da mi ne treba da budemo jedine budale na svetu koje to neće”.

Bili budale, kako kaže predsednik, ili ne, činjenica je da ovih godina nigde ne postoji prevelika želja za otvaranjem rudnika zbog negativnog utiaja na životnu sredinu, pre svega vode (2,2 miliona litara za tonu litijuma) i zemlje o čemu svodeče podaci o broju otvorenih rudnika na planeti. Oni su malobrojni i nalaze se daleko od naseljenih mesta ili gradova.

Povezane vesti

U Evropi, vodećem kontinentu kada je u pitanju okrenutost zelenoj tranziciji, ne postoji rudnik litijuma i ne zna se kada bi mogao da bude otvoren prvi. Tačnije sva mesta za rudnike su u projektnim fazama, a najveće šanse ima projekat Baroso u Portugalu. Međutim zbog protivljenja lokalnog stanovništa i ekoloških organizacija, njegovo otvaranje se odlaže već godinama.

U Sjedinjenim Američkim Državama, postoji jedan rudnik litijuma, u pustinji Nevade. Pokušaji da se otvori još jedan rudnik u pustinji nisu završili uspešno zbog negativnog uticaja na životnu sredinu.

Litijum se najviše dobija iz Južne Amerike i Kine, a ogromna većina tih izvorišta su iz vode, a ne rudnika kako je predviđeno u Srbiji. Izdvajanje litijuma iz vode je dosta manje pogubno za ekosistem. Litijum se još vadi i u rudnicima koji se nalaze u pustinjama Australije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare