Prostran: Obazrivo sa izvozom žitarica, tek nas očekuje žetva

Ekonomija 15. mar 202215:24 6 komentara
Milan Prostran
N1

"Ne ulazim u nadležnosti pojedinih organa i institucija Srbije, ali smatram da bi trebalo da se popišu ne samo robne rezerve, već da imamo evidentirane i zalihe i rezerve. Ovo je svetska kriza, a hrana je osnov života. Kod nas političari nedovoljno razumeju poljoprivredu. Moraju se poslušati saveti stručnjaka i naučnika. Generalno, to je sektor bez koga ne možete voditi ni kvalitetan život, a ni rat - bez hrane. Zemlja koja obezbedi dovoljno kvalitetne hrane svom narodu čini ga srećnim", kaže za N1 agroekonomista Milan Prostran. Kod izvoza žitarica treba, kaže, biti obazriv, jer nas tek očekuje žetva, ne znamo kakvi će biti klimatski uslovi tokom četiri meseca, a uveliko imamo i problem sa visokom cenom đubriva.

“Treba biti obazriv. Naravno, treba pomoći zemljama u okruženju – to je ipak hleb, ali bez obzira na neoliberalni sistem i tržišnu ekonomiju, shvatio sam da se i zemlje razvijenog Zapada počinju ponašati drugačije kad je u pitanju svetsko tržište hrane. Zato – sačuvajmo sve što možemo, posejmo što možemo. Ne moramo ove godine da bacimo dovoljno đubriva, ne moramo da imamo visok nivo agrotehnike – bitno je da posejemo ove godine”, ističe Milan Prostran.

Pročitajte još:

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je veliki rast globalnih cena hrane. Stručnjaci upozoravaju na moguću novu prehrambenu krizu na globalnom nivou jer i Rusija i Ukrajina predstavlaju žitnice sveta, dok je Rusija i ključni proizvođač đubriva. Obe ove zemlje su i vodeći svetski proizvođači rafinisanog  jestivog ulja.

Cene, uključujući i cene nekih drugih proizvoda pa i mesa, počele su da rastu za vreme pandemije. Od početka pandemije primetno je, kaže, usporavanje kretanja roba na svetskom tržištu.

“Zapadne zemlje počele su da usporavaju i stvaraju svoje salihe. One nisu imale rezerve, sve je bilo izloženo tržištu“, navodi Prostran.

Srbija, dodaje, ima gorka iskustva. Kao zemlja morali smo da formiramo manje ili veće rezerve, iako, kako kaže, ima država u našem susedstvu koje su u potpunosti ukinule robne rezerve poput Crne Gore.

Srbija je agrarna zemlja. Imali smo nešto malo slabiju prošlu godinu kada su u pitanju jesenje kulture, ali nam je lanjski rod pšenice bio 2,53 miliona tona.

“Količinski, to je od 1,5 do 1,7 miliona tona više nego što nam treba. Mi trošimo oko 1,7 miliona tona pšenice, a sve ostalo je višak”, navodi Prostran.

On ističe da su se proizvođači i vlasnici roba uzdržavali od jula, čekali da cena poraste, pošto ima stalni trend rasta.

“Cena pšenice bila je oko 21, 22 dinara za kilogram u žetvi, a danas je 36 dinara bez PDV – nikad nije takva cena dostignuta. Bili smo zadovoljni sa cenom od 200 dolara po toni, a danas je ona preko 360 dolara, a ide i do 400 dolara. Prema mojim izučavanjima, to je do sada nezabeležena cena”, naveo je Milan Prostran.

Na pitanje šta da očekujemo na jesen po pitanju cena hrane, sagovornik N1 kaže da nemamo problem sa osnovnim poljoprivrednim, odnosno prehrambenim proizvodima.

“Imamo dovoljno pšenice – neki će se ugovori koji su ranije sklopljeni ipak realizovati, pre svega u regionu. Znate, žetva je za četiri meseca. To je još uvek zelena trava, pšenica zasejana na preko 620.000 hektara. Do jula ne znamo kakvi nas klimatski uslovi očekuju. Imaćemo problem sa visokom cenom đubriva – da li ga upotrebiti, ili ne već se osloniti na prodnost zemljišta – pa šta bude”, navodi Prostran.

Đubrivo – stalni problem

Srbija mineralno đubrivo, kaže, uvozi i iz Rumunije, nešto iz Hrvatske, Austrije.

“Imali smo nekada sedam velikih fabrika mineralnog đubriva. Veliki udeo u troškovima proizvodnje đubriva čini gas. Mi smo već, sa 1,5 miliona tona potrošnje đubriva u skromnim uslovima, to sveli na 800 hiljada tona. Već smo prepolovili potoršnju mineralnog đubriva, i to ne zbog situacije u Ukrajini”, ističe sagovornik N1.

Rusija je, dodaje, pre više od mesec dana zabranila izvoz đubriva zbog svojih potreba.

“Imaćemo stalni problem, jer je i velika fabrika u Austriji bila značajan proizvođač, a da je prestala da radi zbog visoke cene gasa. Posao prolećne setve je na preko dva miliona hektara. Istovremeno treba prihraniti jesenje useve na 800.000 hektara. To je već oko tri miliona hektara i imamo još pod voćem 250-300 hiljada hektara. Za to nam je potrebno i đubrivo, i gorivo istovremeno”, ukazuje Prostran.

Gorivo je, kaže, drugi input po visini cene bez koga se ne može.

“Smatram da će gorivo više uticati na cenu koštanja prolećne setve nego đubrivo, jer poljoprivredni proizvođaćči – pogotovo mali i srednji kojih je 75 odsto – verovatno će na kraju odustati od mineralnog đubriva. Oni koji imaju malo stoke, zadovoljiće se stajnjakom, uz to mi generalno imamo problem sa plodnosti zemljišta. Setva je skupa, to je ogroman i najskuplji posao u poljoprivrednim zemljama”, naveo je Prostran.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare