Sagovornici N1 o puštanju rezervi nafte: Psihološki efekat da bi se smirilo tržište

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odobrila je oslobađanje 400 miliona barela nafte iz rezervi, kako bi se nadoknadili poremećaji u snabdevanju nastali zbog zatvaranja Ormuskog moreuza. Sagovornici N1 to vide kao način da se pomogne tržištu da nema suviše veliki skok cena nafte i kako bi se smirilo tržište.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković naveo je u emisiji "N1 Direktno" da to znači da je situacija ozbiljna, imajući u vidu potencijalno veliko povećanje cena sirove nafte koja se očekuje pošto je situacija još vrlo neizvesna.
"Istorijski je porasla cena od samog početka ovog sukoba. Procenjuje se da se ne može brzo sve zajedno vratiti u prethodne tokove. Ovo je način da se rezervama koje postoje, a koje u stvari služe u ovakvim situacijama da se jednostavno pomogne tržištu da nema suviše veliki skok", rekao je on.
Iran je, kako je naveo, veliki snabdevač Azije naftom, posebno Kine. Međutim, on dodaje da Iran ne dozvoljava drugim zemljama Zaliva da rade normalno koje snabdevaju ovaj deo planete naftom.
"Sa druge strane najveći problem izaziva nemogućnost i opasnost da tankeri prolaze kroz Ormuski moreuz, jer praktično osiguravajuće kuće ne žele, odnosno traže ogromne sume da bi osigurale tanker koji bi hteo da prođe kroz ovo ratom zahvaćeno područje i s obzirom na pretnje koje Iran upućuje da neće da dozvoli da bilo šta prođe kroz ovaj moreuz", ispričao je naš sagovornik.
On je rekao da je teško reći koliko mogu da traju ove rezerve nafte koje će biti oslobođene.
Milićević: Više psihološki efekat
Ekonomista Dragovan Milićević smatra da je to više psihološki efekat da se u izvesnoj meri malo smiri tržište.
"To će biti na neki način prva pomoć, dok se ovo ne okonča. U sadašnjoj situaciji Evropa nema izlaz, definitivno najveći deo evropske nafte dolazi sa Bliskog istoka. Što se tiče Norveške, jeste značajan proizvođač, ali ne može da zadovolji potrebe Evrope koje su ogromne", rekao je on za N1.
Za razliku od 2008. godine kada nije bila naftna kriza, ova je smatra Milićević "mnogo dublja jer se radi o energetici - žili kucavici svake države".
"Može da se desi poremećaj, sigurno će se dešavati kroz povećanje cena, pošto je to input koji gura sve ostale cene naviše, doći će do rasta inflacije ako se ne smiri ova situacija. Ja ne vidim da će se smiriti uskoro. Kad se takav rat otvori teško je prognozirati šta može da se desi", rekao je on.
"Nafta je berzanska roba i videli smo da su prvi-drugi dan već počeli da reaguju", naveo je on.
Dodao je da ako Iran bude gađao finansijske institucije da će to dalje produbiti krizu.
"Ovo je jako opasna stvar, jer se ne nazire kraj", zaključio je ekonomista.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare