Sindikati ispali „epizodisti“, minimalac onoliki koliko je Vlada odavno odlučila

Biznis 02. sep 202120:00 50 komentara

Sastanak Socijalno-ekonomskog saveta oko povećanja minimalca za narednu godinu, završen je bez dogovora, ali je predsednica Vlade Ana Brnabić poručila da će od 1. januara minimalna zarada u Srbiji biti 35 hiljada 012 dinara. Poslodavci su objasnili da deo povećanja, koji ide na njihov teret, mogu da podnesu, a sindikati se nisu saglasili sa predlogom Vlade, jer nije ispunjen zahtev da se visina minimalaca izjednači sa troškovima minimalne potrošačke korpe.

O povećanju minimalca može i nedeljama da se pregovara, ali na kraju bude onako kako država odluči. „Kao što bi Balašević rekao: svaki bački ručak običan, ima red svoj logičan“ – to je citat kojim su sindikalci poručili da su u ovim pregovorima oko minimalca, opet, kako sami kažu, ispali epizodisti. Premijerka je, kao konačan rezultat, saopštila brojke koje je na semaforu Vlada odavno ispisala. „Od 1. januara 2022. godine minimalna zarada u Srbiji biće 35.012 dinara, što je povećanje od 9,4 odsto“, rekla je predsednica Vlade.

„Da je ovo normalna zemlja sa normalnim platama, ja bih rekao – ljudi 9,4 ili nešto malo više, O.K, ali ne možete tako da rezonujete sa ovako velikim nejednakostima i siromaštvom u Srbiji“, ističe profesor Zoran Stojiljković iz UGS Nezavisnost.

Povezano:

Sindikalci kažu: minimalac treba da raste brže od ostalih plata, a šta kaže treća strana?

Poslodavci su dobili povećanje neoporezivog dela dohotka za hiljadu dinara i umanjenje doprinosa za PIO fond od 0,5 odsto. Predsednik Unije poslodavaca objasnio da neće cela Unija biti zadovoljna, ali da postoji, kako je rekao, visok stepen odobravanja. Tražili smo pojašnjenje.

N1: Gospodine Neneziću, jeste li za ili protiv, samo se tačno odredite?

„Poslodavci su za ovakav predlog Vlade. Podržavamo zbog toga što najveći deo ovog povećanja pokriva Vlada iz svojih sredstava, a onaj deo koji ide na treret poslodavaca je smatran kao nešto što poslodavci mogu da podnesu, s obzirom da je to nekih 20 odsto ukupnog opterećenja“, odgovara Miloš Nenezić, predsednik Unije poslodavaca.

Radnici sa najmanjim primanjima ne veruju da će njihov, već godinama unazad osnovni zahtev da minimalac u potpunosti pokrije potrošačku korpu biti ispunjen i za dve godine, tj. 2023. godine, kako Vlada sada prognozira.

„Dakle, to je taj trenutak u vremenu“, kaže premijerka.

Dok prilaže grafikon na kome minimalac od 2011. juri korpu i sada, kako premijerka kaže, pokriva gotovo 90 odsto njenih troškova, pitamo je može li da obeća izjednačenje do kraja 2023. godine.

„Obećanje o takvim stvarima, koje ne zavise samo od vas, već od mnogo drugih faktora i više sile, a faktor više sile je u čitavom svetu pandemija koronavirusa. Rekla bih da, bez takvih faktora, mogu sa potpunom sigurnošću da kažem da će 2023. biti ta odluka“, navodi predsednica Vlade Srbije.

A i ministar finansija izneo svoju, drugačiju prognozu, u vezi sa višom silom.

„Poštovani građani Srbije, naša privreda raste, uprkos najvećoj pandemiji, naša zemlja će završiti na 1, 2. ili 3. mestu po stopi rasta u Evropi“, naveo je Mali.

Ali i sa minimalnom zaradom od 298 evra.