Srbija ima jednu od najviših stopa inflacije u Evropi, koja kumulativno za poslednje dve godine iznosi 25 odsto, a za prosečni dohodak možemo da kupimo manje nego pre 30-40 godna, što je paradoks, rekao je za N1 profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić.
Šoškić ističe da je prošle godina prosečna inflacija bila 12,1 odsto, dok je godinu dana pre toga bila 11,9 odsto.
„Već dve godine imamo inflaciju koja je četiri puta veća od zvaničnog inflacionog cilja, koji je sama NBS postavila. Drugim rečima ono što smo mogli da kupimo za 10.000 dinara, za to nam sada treba 12.500 dinara, a najsiromašniji stanovnici su osećali mnogo veći stepen gubitka kupovne snage svojih dohodaka“, objašnjava Šoškić.
Dodaje da danas imamo jednu od najvećih inflacija u Evropi i da je to posledica i propusta u monetarnoj politici i ekspanzivne fiskalne politike, gde se, kako navodi, podižu plate da bi se kupila popularnost, što pojede realnu kupovnu snagu.
„Sva ona priča da dohodci rastu u evrima ne znači da oni realno rastu. Za prosečni dohodak u Srbiji možemo da kupimo manje nego pre 30-40 godna, što je paradoks. Situacija ni izbliza nije dobra. Iako su i neke druge zemlje na Zapadu davale kupovnu snagu stanovništvu u teškim vremenima, treba da znamo da postoji razlika između strukture naše privrede i tih drugih zemalja, jer tamo kada date stanovništvu novac, postoji veća verovatnoća da će to potrošiti na domaće proizvode. Kod nas će, kada date novac, osim u slučaju najugroženijeg stanovništva, koji će time izmiriti svakodnevne obaveze, mnogi će to potrošiti na turizam, kupovinu mobilnog telefona ili televizora i tome slično“, navodi Šoškić.
Prema njegovim rečima efekat inflacije je vrlo izražen posebno kad postoji fiksi devizni kurs.
„To će učiniti da praktično svi proizvodi i usluge koji se prave u Srbiji postaju skuplji i na stranom i domaćem tržištu u evro znaku. Drugim rečima teže će ih biti prodati i to nije dobro za ekonomiju. Ono što bi moglo da popravi situaciju je kada bismo bili ekonomija koja beleži visoke stope rasta produktivnosti, što nažalost nismo“, navodi Šoškić.
Dodaje i da nerealno visoka vrednost dinara u odnosu na strane valute suštinski sprečava izvoznu ekspanziju domaće privrede.
„Kada bi dinar bio na nekom realnijem nivou koji zatvara naš trgovinski deficit to bi činilo da naši proizvodi i na inostranom i na domaćem tržištu budu konkuretniji i da budu cenovno jeftiniji“, kaže Šoškić.
„Srbija kaska za zemaljama centralno-istočne Evrope“
Nekadašnji guverner NBS kaže je, prema pokazateljima, Srbija u poslednjih 12 godina imala stopu privrednog rasta u proseku od 2,4 odsto što je niža stopa rasta u odnosu na centralno-istočnu Evropu i niža od proseka u odnosu na svet.
„To znači da smo zaostajali dodatno za centralno-istočnom Evropom i svetom u celini. Godine 2005. smo bili na 58 odsto BDP-a zemalja centralno-istočne Evrope, u koje spadaju Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka i Slovenija, danas smo na 56 odsto“, kaže Šoškić.
On dodaje i da postoje naznake koje govore u prilog tome da je privredni rast možda moguće malo ubrzati.
„Sa stopama rasta od 2,5 odsto koliko imamo poslednjih godina nikada nećemo dostići centralno-istočnu Evropu i ne samo da je nećemo dostići, nego mi, kako statistika pokazuje, zaostajemo dodatno u poslednjih desetak godina“, navodi profesor.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare