Srbija „štrči“ u saradnji sa Kinom, krediti se predstavljaju kao investicije

Ekonomija 18. nov 202113:23 8 komentara
kina konferecnija n1
N1

Kina je u regionu Jugoistočne Evrope ubedljivo najviše ekonomski prisutna u Srbiji, bilo u smislu kredita bilo direktih investicija, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ivan Vujačić.

Na konferenciji „Kina u Jugoistočnoj Evropi: Između ekonomskog i političkog uticaja“ Vujačić je rekao da su Mađarska i Srbija zemlje koje odskaču po pitanju kineskih zajmova u infrastrukturi.

„To je vezano za prugu Beograd – Budimpešta. Ali Srbija štrči, tu je najveće prisustvo Kine u regionu mereno na bilo koji način, u smislu kredita ili direktnih investicija“, rekao je Vujačić.

Na panelu o deceniji ekonomskog uticaja Kine u Jugoistočnoj Evropi, Vujačić je naveo da se, kada je reč o kineskom prisustvu, mešaju investicije i krediti i da političke elite često nastoje da kredite predstave kao investicije.

„Tako da kad se narodu kaže – kineske investicije, to nisu kineske investicije u neki put, to su naše investicije na bazi njihovog kredita i mi smo dužni to da vratimo. Ali se u javnosti to često ne vidi. Često su to izbrkane kategorije“, naveo je on.

Vujačić je rekao da uticaj Kine u jugoistočnoj Evropi poslednjih godina znatno raste, ali da „istovremeno sa tim znatno raste čini se i evropska zabrinutost zbog oslanjanja regiona Jugoistočne Evrope na kineske zajmove i kineske infrastrukturne projekte“.

On je ukazao da je Srbija jedna od zemalja koja prednjači u saradnji sa Kinom i da najveći broj infrastrukturnih projekata koji se trenutno sprovode u Srbiji čine projekti u saradnji sa Kinom i iz kineskih kredita.

„Kina je zainteresovana da u Jugoistočnoj Evropi bude prisutna na materijalan način iz sopstvenih interesa i taj svoj interes iskazuju kroz kredite, investicije, kroz inicijativu ‘Pojas i put'“, naveo je Vujačić.

On je komentarisao podatke iznete u februaru ove godine na onlajn samitu – Kina i 17 zemalja centralne i istočne Evrope, da je trgovinska razmena sa tim zemljama prvi put premašila 100 milijardi dolara i da značajno rastu zajmovi i investicije.

„To jeste 100 milijardi, ali samo Nemačka ima više od 200 milijardi dolara razmene sa Kinom. Osim toga, raspoloživi podaci su veoma problematični, u smislu da nešto što je potpisano ne znači da će biti realizovano. Tu postoje brojne prepreke. Neće sve što je deklarisano biti i realizovano i pitanje je da li će biti. Neke studije nisu čak ni urađene do kraja“, naveo je Vujačić.

Predsednik Centra za spoljnu politiku Dragan Đukanović ukazao je na globalni značaj Kine ali i ukrštanje njenih interesa sa drugim i tradicionalnim i netradicionalnim akterima na Zapadnom Balkanu i u jugoistočnoj Evropi.

On je podsetio da su Srbija i Kina još 2009. zaključile ugovor o strateškom partnerstvu, ali i dodao da danas Srbija ima sedam strateških partnerstava i jednu prilično razgranatu mrežu tog odnosa sa drugim međunarodnim partnerima.

Direktor kancelarije fondacije Fridrih Ebert u Beogradu Maks Brendle je, govoreći o ulozi Kine u Srbiji i regionu, rekao da je Peking prisutan u ekonomiji kroz investicije, infrastrukturne projekte i zajmove, ali da je podjednako važan i politički uticaj.

Tokom protekle decenije Kina je postala najistaknutiji treći akter u Jugoistočnoj Evropi. Peking širi i utemeljuje svoje prisustvo širom Zapadnog Balkana u različitim sektorima, što je posebno vidljivo nakon izbijanja pandemije kovid- 19, kada se kineske investicije značajno uvećavaju širom regiona, ocenjeno je na konferenciji.

Konferenciju su organizovali Centar za spoljnu politiku, fondacija Fridrih Ebert i Helenska fondacija za evropsku i spoljnu politiku ELIAMEP.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare