Ukupno 683 kompanije u Srbiji ima 2.258 kćerki-firmi, odnosno zavisnih i pridruženih preduzeća, pokazuje analiza Agencije za privredne registre. U vrhu po profitabilnosti su one u državnom vlasništvu, zatim NIS u kojem država takođe ima udeo (29,87%), ali i jedna u stoprocentnom privatnom vlasništvu koja je osnovana 2022. Reč je o kompaniji Invigo Capital koja, na nivou ekonomske celine u 2022. nije zabeležila ni dinar prihoda, niti dobiti, da bi godinu kasnije poslovni prihodi dostigli 36 milijardi dinara, a profit 22,92 milijarde dinara.
Godišnji izveštaj APR pokazuje da je tokom 2023. broj ekonomskih celina povećan za deset, dok je broj zavisnih i pridruženih pravnih lica uvećan za 64 u odnosu na godinu pre. Broj zaposlenih u ukupno 683 ekonomske celine, u okviru kojih su matična privredna društva imala kontrolu nad 2.258 zavisnih i pridruženih pravnih lica, porastao je za 5.418, tako da su one zapošlјavale ukupno 331.551 radnika.
„Kao i proteklih godina, grupa Delta holding je imala kontrolu nad najvećim brojem pravnih lica ‒ njih 67, što je za tri više u odnosu na 2022. godinu, pri čemu je 21 poslovalo sa sedištem u inostranstvu. Prema broju povezanih pravnih lica sledi ekonomska celina Koefik (vlasnik Nenad Kovač), sa 44 zavisna pravna lica, odnosno dva manje nego prethodne godine, a 18 ih je poslovalo u inostranstvu. Takođe, grupe MPZ Agrar i MPZ Agrar dva iz Novog Sada (u vlasništvu Zore i Petra Matijevića) beleže veliki broj zavisnih pravnih lica – po 42 sa sedištem u Srbiji, s tim da je u prvoj broj pravnih lica povećan za osam, dok je druga zadržala prošlogodišnji obim konsolidacije“, navodi se u izveštaju APR.
Prema značajnom obimu konsolidacije izdvaja se, kako se dodaje – i ekonomska celina Galens Invest Novi Sad, koja sa jednim zavisnim pravnim licem manje, obuhvata njih 26 (pet sa sedištem u inostranstvu), dok je MK grupa kontrolisala tri zavisna preduzeća manje, odnosno ukupno 22 zavisna pravna lica (dva u inostranstvu).
Od nule do top pet najprofitabilnijih
Iznenađenje u ovom godišnjem izveštaju o poslovanju ekonomskih celina svakako predstavljaju poslovni rezultati preduzeća Invigo Capital d.o.o. Beograd.
Ova kompanija zauzela je visoko četvrto mesto na listi najprofitabilnijih ekonomskih celina u Srbiji, prema konsolidovanim finansijskim izveštajima.
Invigo Capital je firma osnovana 29. jula 2022. U vlasništvu je, po 50 odsto, dvojice domaćih državljana – finansijskih savetnika: Milutina Nikolića i Pavla Kavrana.
Pavle Kavran je, kako se navodi u biografiji na njegovom sajtu, profesionalac u finansijskom sektoru koji je „pre svojih dostignuća na Balkanu, svoje finansijske veštine brusio na Volstritu“. Kavran je, navodi se, i finansijski savetnik Srpske pravoslavne crkve, što ističe kao svoju posvećenost filantropiji.
Milutin Nikolić je njegov poslovni partner, još iz perioda kada su osnovali „Citadel“ – preduzeće za finansijsko investiciono savetovanje (danas Hefestos Capital, koji su Kavran i Nikolić prodali beogradskom advokatu Stefanu Petroviću). Nikolić je, kako je početkom godine pisao Nedeljnik – srpski harvardovac, „jedini koji se vratio u zemlju sa magistarskim studijama na Harvard biznis školi, ali i direktni svedok brojnih krupnih dešavanja u svetu, kao i saučesnik tektonskih promena u Srbiji, pre svega privatizacije u kojoj je, kako sam kaže – posredovao na otprilike tri od četiri evra“.
U godišnjem izveštaju APR se navodi da je novokonsolidovana celina Invigo Capital d.o.o. Beograd na četvrtom mestu po ostvarnom profitu, sa neto dobitkom od 22,92 milijarde dinara.
„Uz poslovne prihode od 36 milijardi dinara ostvarene prvenstveno prodajom robe na inostranom tržištu, ostvaren je gubitak iz poslovanja od 877 miliona dinara. Pored toga, zabeležen je gubitak iz finansiranja u iznosu do 621 milion dinara, a pozitivan neto rezultat opredeljen je dobitkom iz ostalih aktivnosti od 24,64 milijarde dinara, koji je nastao uglavnom po osnovu prihoda od povoljne kupovine formiranih u postupku konsolidovanja. Ekonomska celina je angažovala poslovnu imovinu od 73,55 milijardi dinara (13. mesto) i kapital od 22,92 milijarde dinara. Njena osnovna delatnost su finansijske usluge, osim osiguranja i penzijskih fondova, a osim matičnog društva obuhvatala je i četiri zavisna pravna lica, sa sedištem u inostranstvu. Tokom 2023. godine, pomenutu delatnost je obavljalo 400 zaposlenih“, navodi se u godišnjem izveštaju APR.
Prema dostupnim podacima iz finansijskih izveštaja, firma Invigo Capital je u 2022. godini poslovala sa nula poslovnih prihoda i bez dobiti, dok je u 2023. samo matično društvo ostvarilo poslovne prihode od 15 miliona dinara i dobit od 10,6 miliona dinara.
U konsolidovanim finansijskim izveštajima je ista situacija – u 2022. bez dinara prihoda i dobiti, a u 2023. poslovni prihodi premašuju 36 milijardi dinara, dok je dobit bila pomenutih 22,92 milijarde dinara.
Prema trenutno dostupnim podacima, kompanija Invigo Capital je povezano lice sa sledećim sestrinskim firmama: „OV15“ d.o.o. Beograd, registrovano u septembru 2024, za delatnost iznajmljivanje vlastitih ili iznajmljenih nekretnina i upravljanje njima, zatim Poljoprivredno gazdinstvo Miliutin Nikolić, kao i „SNB filharmonija“ d.o.o, koja je registrovana pre četiri dana, za delatnost druge umetničke delatnosti u okviru izvođačke umetnosti.
Inače, vlasnici SNB filharmonije su, uz Milutina Nikolića (25%), i Dragoslav Bokan (24%) i Bojan Suđić (51%).
Prva li listi najprofitabilnijih ekonomskih celina je – Elektroprivreda Srbije, sa pet zavisnih preduzeća, koja je „najprofitabilnija i beleži najveće poslovne prihode, a raspolagala je i sa najvrednijim finansijskim kapacitetima, pri čemu ima kumuliran najveći ukupan gubitak“.
Drugo i treće mesto na listi najprofitabilnijih ekonomskih celina zauzimaju Telekom Srbija i Naftna industrija Srbije, koje su i u vrhu lista celina sa najvećom poslovnom imovinom i kapitalom.
U izveštaju se ukazuje da je Telekom tokom 2023. izvršio prodaju udela u kapitalu, te je kategorija „ostali prihodi“ uvećana 11,6 puta i iznose 59,4 milijarde dinara. Državni teleoperator ima kontrolu „nad 11 zavisnih pravnih lica (deset prethodne godine), od kojih je jedno osnovano u 2023. godini sa sedištem u Turskoj, a još tri su sa sedištem u inostranstvu“.
NIS ima 12 zavisnih pravnih lica, od kojih je šest sa sedištem u inostranstvu.
„Petoplasirana grupa je JP Srbijagas, koja je istovremeno na četvrtom mestu prema vrednosti poslovne imovine i kapitala“, ukazuje APR.
Ekonomske celine i privreda u celosti
„Tokom 2023. godine, privreda Srbije je očuvala stabilnost, ostvarivši porast profitabilnosti, i pored nestabilnog makroekonomskog okruženja, na šta su značajnim delom uticali i pozitivni rezultati ekonomskih celina. Nјihovi ukupni prihodi su povećani za 5,1% i iznose 5.820 milijardi dinara, dok su ukupni rashodi, uz sporiji rast (1,8%), prikazani u iznosu od 5.293 milijarde dinara“, navodi APR.
Na ukupnom nivou posmatrano, ekonomske celine su realizovale pozitivan neto rezultat od 452 milijarde dinara, za 65,6 odsto veći u odnosu na prošlogodišnji.
Sa neto dobitkom je poslovalo 579 celina, a u njihovom sastavu bilo je 1.889 zavisnih i pridruženih pravnih lica.
Što se tiče neto gubitka, njega su iskazale 104 ekonomske celine, koje su obuhvatale 369 zavisnih i pridruženih pravnih lica.
Ekonomske celine su zabeležile rast finansijskih kapaciteta, uz istovremeno blago popravlјen finansijski položaj.
Raspolagale su sa poslovnom imovinom u vrednosti od 7.259 milijardi dinara, za 8,3% većom u odnosu na prethodnu godinu. Kapital je uz rast od 11,6% iskazan u iznosu od 3.434 milijarde dinara, dok su ukupne obaveze porasle sporijim tempom (6,3%) na 3.933 milijarde dinara.
„U 2023. godini ekonomske celine učestvuju sa 31,2% u ukupnim prihodima i sa 30,3% u ukupnim rashodima privrede, zatim sa 37,4% u neto dobitku i sa 9,9% u neto gubitku. Pored toga, raspolažu sa skoro trećinom poslovne imovine i kapitala domaće privrede, kumuliraju petinu ukupnog gubitka privrede i zapošlјavaju četvrtinu od ukupnog broja zaposlenih“, navodi se u publikaciji „Godišnji izveštaj o poslovanju ekonomskih celina u privredi u 2023. godini”.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare