Šta će modernizovana rafinerija u Rijeci doneti Hrvatskoj, šta budućem vlasniku NIS-a, a šta regionu?

Mađarska MOL Grupa i hrvatska INA pustile su u utorak u rad modernizovanu rafineriju u Rijeci, u koju su zajedno u poslednjih 12 godina uložile više od 1,3 milijarde evra.
Modernizovana i nadograđena rafinerija u Rijeci, kako je rečeno na svečanom puštanju u rad, doneće čitavom regionu energetsku sigurnost jer će u ponudi na tržištu biti više dizela i benzina, što je u današnjim uslovima čestih energetskih kriza usled ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku postalo ključna tema.
U okviru investicionog ciklusa koji je trajao 12 godina najveći projekat bila je nadogradnja rafinerije u Rijeci vredna gotovo 700 miliona evra i predstavlja najveće pojedinačno ulaganje u istoriji INA-e, piše Danas.rs.
U sklopu tog projekta izgrađeno je postrojenje za obradu teških ostataka (Delayed Coker Unit – DCU), modernizovana su postojeća postrojenja, izgrađena je nova luka, silosi, zatvoreni transportni sistem za koks, kao i nova trafostanica, najveća u državi.
Na njemu je radilo 10.500 ljudi i posao je završen nakon skoro devet miliona sati rada (zbir svih radnika i svih radnih sati), što odgovara više od 1.000 godina neprekidnog rada.
Ova modernizacija omogućiće proizvodnju kvalitetnijih goriva u skladu sa najvišim evropskim standardima, a zahvaljujući izgradnji postrojenja za obradu teških ostataka DCU biće povećana proizvodnja dizela i do 30 odsto.
To će smanjiti potrebu Hrvatske za uvozom derivata, naročito tokom letnje turističke sezone kada je potrošnja najveća.
Takođe, Hrvatska više neće imati potrebu za uvozom vakuumskog gasnog ulja, koji je na evropskom tržištu većinom ruskog porekla.
Prerada sirove nafte biće povećana sa nešto više od tri miliona tona godišnje na oko četiri miliona tona od 2027. godine, kada novo postrojenje bude radilo punim kapacitetom.
Naime, na brifingu za medije Goran Pleše, operativni direktor za rafinerije i marketing INA, rekao je da je DCU projekat kasnio dve godine u odnosu na prvobitni plan, a kao razlozi su navedeni korona i rat u Ukrajini, koji su poremetili puteve nabavke, ali i povećali cene materijala i opreme.
Takođe, Pleše je rekao da se preko hrvatskih luka trenutno uvozi nafta iz Zapadne Afrike, Kazahstana, Azerbejdžana i da ima dovoljno nafte na tržištu uprkos zatvaranju Ormuskog moreuza zbog rata na Bliskom istoku.
Ugradnjom najsavremenije tehnologije, Rafinerija nafte Rijeka postala je jedno od strateških sidara MOL Grupe u oblasti prerade nafte, kao i kamen temeljac snabdevanja u srednjoj i istočnoj Evropi, rekli su iz ove kompanije.
Ukazali su i da fokus INA-e i dalje ostaje sigurno i kontinuirano snabdevanje hrvatskog tržišta, ali i Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije, odnosno zemalja koje u ovom regionu nemaju rafinerije.
MOL je većinski vlasnik INA-e od 2008. godine.
Rafinerija u Rijeci proizvodiće i zeleni vodonik
Rafinerija se takođe razvija u zelenom smeru, pa tako INA ulaže više od 60 miliona evra u izgradnju postrojenja za proizvodnju i distribuciju zelenog vodonika u Rafineriji nafte Rijeka, uključujući elektrolizator snage 10 MW i prateću solarnu elektranu snage 11 MW.
Očekivani završetak radova je do kraja 2026. godine, a proizvodnja prvih molekula zelenog vodonika očekuje se u 2027. godini, uz godišnji kapacitet od oko 1.500 tona, koji će najpre biti namenjen za saobraćaj i industriju.
Ukoliko se 1.500 tona vodonika iskoristi u saobraćaju, kao rezultat imaće smanjenje godišnjeg ispuštanja CO2 u atmosferu jednako kao da je sa puteva uklonjeno oko 5.000 automobila.
Osim zelenog vodonika, INA ulaže u dalji razvoj obnovljivih izvora energije poput solarnih elektrana, proizvodnje biometana, ispitivanja geotermalnih potencijala i potencijala kopnenih vetroelektrana.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare