Šta znači novi dopunjeni stav VKS o naplati troškova obrade kredita

Ekonomija 19. sep 202119:18 44 komentara

Vrhovni kasacioni sud je pre nekoliko dana dopunio svoj stav iz 2018. godine o naplati troškova obrade kredita. To je izazvalo brojna reagovanja - dok bankari kažu da je i raniji stav bio jasan, advokati i udruženje za zaštitu bankarskih klijenata kažu - reč je o korenitim promenama na štetu građana.

Banka ima pravo na naplatu troškova bankarskih usluga stoji u stavu kasacionog suda donetom 2018. godine, ali i u onom od 16. septembra ove godine. Međutim novi dokument se u nečemu razlikuje. Naizgled samo jedna rečenica.

„Banka nije dužna da posebno dokazuje strukturu i visinu troškova koji su obuhvaćeni zbirnim iznosom troškova kredita, navedenim u ponudi koju je korisnik kredita prihvatio zaključenjem ugovora o kreditu“, navodi se.

Povezane vesti

Za Udruženje banaka odluka je identična kao i ona od pre tri godine, osim što je kako kažu sa nje skinuto jedno veliko ‘ali’. Kažu – reč je o ceni koštanja koju klijent želi da prihvati ili ne kao i za bilo koju drugu uslugu.

„I ovde se odjednom sad pojavilo zbog jednog ‘ali’ otvorila se ta mogućnost da traže pojedini advokati, mogućnost i za dodatnu zaradu. Pojedini advokati ne svi. I sada smo došli do toga da tražimo strukturu troškova. Da li iko u ovoj Srbiji traži strukturu troškova bilo koje cene koštanja osim da se to traži bankama“, kaže Vladimir Vasić iz Udruženja banaka.

Da se ne radi samo o pojašnjenju već o potpuno novom stavu smatraju u udruženju za zaštitu bankarskih klijenata Efektiva. Do sada je bilo izvesno da se spor završi u korist dužnika sada je izvesno da će biti u korist banaka – objašnjavaju u ovom udruženju.

„Dovoljno je da banka kaže uzimam 2 posto 5 posto, 50.000 od kredita i to je to. Ne mora da kaže šta čini strukturu tih troškova i to menja situaciju u korenu“, kaže Dejan Gavrilović.

„Po drugim propisima banke nemaju pravo da naplaćuju troškove obrade. Osnovni je tu član 1065 zakona o obligacionim odnosima koji reguliše bankarski kreditni posao i kaže da banka za novac koji daje ima pravo samo na naplatu kamate. I tu je tačka“, kaže advokatica Emilija Petrović.

Ali zarez je stavila odluka kasacionog suda. Postoji bojazan da se banke mogu obratiti ustavnom sudu za sve one sporove koje su građani dobili na osnovu ranijeg stava suda. Bankari obećavaju…

„Banke neće tražiti povraćaj sredstava za sve one koji su dobili spor. Za sve one koji su u procesu videćemo kako će sud na bazi sad Vrhovnog kasacionog suda da presuđuje, tako da to ćemo tek da vidimo“, kaže Vasić.

Gavrilović kaže da je sud pokazao nedoslednost. Objašnjava da je teško dati pravi savet građanima jer se boji da sud već sledeće nedelje može zauzeti neki novi stav.

„A očigledno da neko ko to podržava ne shvata da ovo što se dešava u Srbiji će napraviti nesagledive posledice građanima Srbije i ostaće zabeleženo sigurno najcrnjim slovima u istoriji ne samo Srbije nego planete“, kaže Gavrilović.

„Ovo je treći pokušaj da banke zaštite svoj kapital koji nećemo nadam se dozvoliti“, kaže advokatica Emilija Petrović.

Petrović se pita kako je i po kom osnovu Vrhovni kasacioni sud doneo novi pravni stav i najavljuje da će uputiti dopis i zatražiti odgovore.

Advokati će odgovore potražiti i ispred Vrhovnog kasacionog suda u ponedeljak u 12 časova za kada je zakazan protest „Ni korak nazad“ koji je podržalo i nekoliko pokreta i političkih stranaka u Srbiji.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare