Stanić: Hrane ima dovoljno, cene će rasti, ali bez naglih skokova

Ekonomija 07. mar 202220:30 > 20:32 5 komentara

Nije samo Ukrajina veliki svetski izvoznik pšenice, već je to i Rusija. Zbog toga je cena pšenice porasla od početka ove godine za 75 odsto. To nas ne ugrožava, zato što smo mi samodovoljni u proizvodnji pšenice, izvozimo pšenicu, zadovoljavamo potrebe domaćeg tržišta i viškove izvozimo, kaže Bojan Stanić strateški analitičar Privredne komore Srbije.

„Postoji neizvesnost koliko će ova kriza trajati i kako će uticati na narednu godinu, pa vlada želi da osigura robne rezerve , da se obezbedi domaće tržište. Ove nedelje treba očekivati da bude ograničen izvoz pšenice, kao što su radile neke druge zemlje u Evropi, Ruska Federacija i Mađarska“, kaže Stanić.

Pročitajte još:

Problem je, kaže on, za one zemlje koje su potpuno zavisne od uvoza žitarica iz kriznog regiona, gde su one u velikoj meri zastupljene u ishrani tamošnjeg stanovništva, pa poremećaj izvoza može izazvati regionalne krize.

„Prirodno je da građani budu zabrinuti u ovakvoj situaciji, ali s obzirom da je Srbija samodovoljna prehrambeno, nema razloga za vanrednim nabavkama i formiranjem zaliha. Što se tiče same cene, mi imamo problem sa inflacijom, cene će rasti, ali vlada, koja vodi stabilizacionu politiku, neće dozvoliti da dođe do cenovnih šokova, do eksplozije rasta cena kako namirnica tako i energenata, i samim tim, nema razloga za strah da će cene otići u nebo“, ocenio je strateški analitičar Privredne komore Srbije, dodajući da je domaće tržište snabdeveno i drugim žitaricama.

Postoje, ističe, problemi što se tiče energenata, koji guraju cenu drugih nabavnih materijala koje koristimo u prerađivačkoj industriji, ali je snabdevanje esencijalnim potrepštinama – stabilno.

Traže se alternativna tržišta i za izvoz i za uvoz

Stanić podseća da je Ukrajina veliki izvoznik gvožđa i to je bio glavni uvozni proizvod Srbije.

„Srećom,  kineski HBIS je velika kompanija, i oni imaju alternativna tržišta za snabdevanje, pa tu ne očekujemo veće probleme. Kontaktirali smo predstavnike Železare, kažu da je stabilna situacija sa snabdevanjem, ali jeste nastao problem, jer je ukrajinsko tržištze bilo najbliže za snabdevanje gvožđem“, pojašnjava sagovornik Infobiza.

Kada govorimo o drugim proizvodima, npr. supstancama koje se koriste u građevinskoj industriji ili za proizovdnju đubriva, jesu isporuke organičene koje su stizale iz Ukrajine i Rusije, ali postoje alternativna tražišta.

„Konkretno za ureu koja je sirovina za đubrivo, koju smo dominantno uvozili iz Rusije, ima bar 25 alternativnih tržišta gde bismo mogli da je nabavimo“, podseća Stanić dodajući da zbog toga ni cena neće mnogo odstupati.

Govoreći o kriznom timu PKS koji pomaže našim izvoznicima koji su robu plasirali na ukrajinsko i rusko tržište, Stanić kaže da će imati gubitaka.

„Oko milijardu evra izvoza je u pitanju, a timovi Vlade i PKS prate cene, pre svega energenata i kretanja, da bi deo robe spremljene za izvoz, preusmerili na druga tržišta, ili da se neki viškovi otkupe od strane države. To su sve teme o kojima se razgovara kako bi se pomoglo privrednicima, koji su vitalno orijentisani na tržišta Rusije i Ukrajine“, ističe sagovornik Infobiza.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare