„Strujni“ udar na novčanike: Kakva nas zima čeka

Ekonomija 25. jul 202210:44 > 10:54 13 komentara
Shutterstock

Ekonomski novinar Miša Brkić i stručnjak za energetiku Miodrag Kapor složili su se šaljivo u Novom danu da je ove zime najbolje grejati se "na ljubav". Brkić kaže da "postoji vrlo realan razlog zašto mora da poskupi struja", a Kapor ističe da treba voditi računa o najsiromašnijim građanima. Gosti N1 slažu se da treba uvesti socijalne karte.

Prema rečima Kapora, „došli smo u situaciju kada smo maltene priterani uza zid“.

„Problemi sa EPS traju već decenijama, slabo se šta ulagalo, ljudi su zapošljavani po raznim privilegijama, imamo stručnu radnu snagu koja beži odatkle zbog niskih primanja… To je navedeno i u poslednjem izveštaju Fiskalnog saveta, gde su taksativno navodili te probleme“, kaže Kapor.

Kako je rekao, „moramo drastično da menjamo tu politiku“.

„Imamo apsurdnu situaciju da dajedmo subvencije velikim kompanijama, dok teret povećanja energenata trpe najsiromašniji građani“, kaže.

Brkić kaže da „postoji vrlo realan razlog zašto mora da poskupi struja“.

Pročitajte još

„EPS je toliko nereformisano preduzeće, da novom cenom treba da pokrije tekuće poslovanje. Čak ni to poskupljenje neće biti dovoljno za pokrivanje gubitaka. Ne treba zaboraviti da je svuda u svetu struja poskupela onog trenutka kad su u sisteme ušli proizvođači zelene energije“, kaže Brkić.

Struja mora da poskupi, ponavlja, ali dodaje da se sada idealan trenutak da vlast u Srbiji uradi ono od čega beži 30 godina.

„Da uvede socijalne karte i da ljude sa nižim primanjima oslobodi pritiska da moraju da plaćaju skuplju struju“, smatra on.

Na pitanje o vezi poskupljenja i inflacija, kaže da je to „vrzino kolo“.

„Šta je starije kokoška ili jaje. Činjenica je da će poskupljenje uticati na inflaciju, to je zatvoreni krug iz koga se izlazi samo mudrim ekonomskim odlukama političara. Nesumnjivo je da će poskupljenje pogoditi i privredu, proizvođače, moraće da podignu cene proizvoda, što će nama potrošačima značiti smanjenje kućnih budžeta. Nije nimalo lako, činjenica je, doneti odluku o poskupljenju struje, prevashodno za industriju, ali to je neminovnost“, kaže Brkić.

Kapor, na pitanje o povezanosti cene struje sa cenom ostalih energenata, kaže da su kretanja na tržištu usko povezana.

„I drvo, pelet, gas posebno… Znamo kakva je situacija sa gasom, znamo da je cena porasla višestruko. Ulazimo u jedan nestabilan period, kada imamo povećanje cene energenata“, kaže on.

Ističe da deli mišljenje sa Brkićem, da „kad država uđe u kalkulacije određivanja cena nekog proizvoda, da tu na kraju ispadne i gori scenario“.

„Energetika jeste politička tema par ekselans. U SAD se cena benzina utvrđuje na dnevnom nivou i ona prati tržišna kretanja, a kod nas je to uvek pitanje odluke političkih organa“, kaže on.

Kapor ističe da treba voditi računa o najsiromašnijim građanima, te i on pominje socijalne karte.

„U idealnom scenariju bi podobni bili oni koji ne prekoračuju određeni nivo ličnog dohotka na godišnjem nivou, ali postoji skepsa da postoje potencijali da tu upadne neko ko ne zaslužuje“, kaže on.

Brkić, ipak, smatra da „ni ovaj put neće biti uvedene“.

„Nama država ništa ne daje jeftino, posebno ne struju i gas, to je ona priča ‘nema besplatnog ručka’ ili ‘ako ne platiš na mostu, platićeš na ćupriji'“, kaže.

Komentarišući najave poskupljenja struje od 10 odsto, kaže da bi to trebalo EPS da nam kaže.

„EPS bi trebalo da nam kaže ‘ne treba nam 10, nego 7’ ili ‘ne, 10 odsto je malo, treba nam 27’. U EPS ljudi ne znaju gde im je glava, jer je situacija na kopovima i u elektranama gora nego ’99. I sad, da li mi imamo plan za zimu, ako ga imamo, što ne bismo znali? Kao što Beogradske elektrane kažu ‘spremni smo za zimu’, kako ste spremni, imate rukavice i čizme ili imate gasa“, pita Brkić.

Dodaje da „ove vrste propasti jednog elektroenergetskog preduzeća nigde u Evropi nema“.

„Dakle mora da je još nešto tome doprinelo, ja vidim u ljudskom faktoru. Sad je idealna prilika da me državni tužilac razuveri, da pokrene istragu da vidimo da li je pod proleća 2016. godine EPS-om upravljano na loš način. EPS je toliko devastiran da je vrlo teško u kratkom i srednjem roku naći rešenje za njega. EPS sa ovakvom državom i ovakvim stanjem sumnjam da može da se izvuče iz krize bez obzira što ministarka kaže da ima plan B“, kaže.

Govoreći o objavi u hrvatskim medijima da će u Srbiji doći do restrikcija struje, kaže da ga “ ne bi čudilo da su kolege iz Hrvatske došle do nekog dokumenta“.

„Plana F, šta bi moglo da se radi ako se sve uruši. Legitimno je praviti planove za zimu, ja se nadam kao potrošač da se to neće dogoditi, ali moguće je da se dogodi. Stanje na kopovima, u termoelektranama, sa hidrologijom, vetrogeneratorima, sa uvozom nafte, gasa i struje je katastrofalno“, kaže Brkić.

Kapor smatra da se „nalazimo u situaciji da donosimo neke drastične i nepopularne mere i plašimo građane“.

„To rade političke elite, svaljujući krivicu na Rusiju i Ukrajinu, a i dalje se ništa ne radi na diversifikaciji izvora, i dalje smo zavisni od Rusije. Bugarska je sada potpuno nezavisna, na primer, a to je urađeno za nekoliko meseci“, objašnjava on.

Na pitanje na šta je najbolje grejati se ove zime, Brkić odgovara „na ljubav“, a Kapor kaže da može da se složi sa njim.

„Odgovor zavisi od mesta gde živite, nije jednoznačan, ne mogu svi građani Srbije da daju isti odgovor. Mislim da su u najboljoj poziciji oni koji su već istrugali i složili drva, a najteže će biti građanima velikih gradova, tu je teško bilo kakvu prognozu iznositi, ali i nezahvalno je kad političari ovoliko plaše građane ‘kako ćemo preživeti zimu’, ima tu demagogije, ima tu mesijanske predstave, ali da ovo može da bude jedna od težih zima, sličnih onima iz devedesetih godina kad smo po šest sati ujutru, uveče, noću, danju, smeli da potrošimo određenu količnu struje, da se nadamo da do toga neće doći“, zaključuje Brkić.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare