Tasić: Rašće kamate, ali će, pre ili kasnije, morati da porastu i plate

Ekonomija 10. jun 202219:29 22 komentara
N1

Informacije o rastu euribora, koji je prvi put posle 2015. godine "u plusu", kao i o rastu referentne kamatne stope na dinare, privukle su najviše pažnju korisnika kredita koji su se zadužili pod promenljivim kamatnim stopama. Profesor ekonomije Slaviša Tasić za N1 objašnjava da stope rastu zbog inflacije. "Ako imamo inflaciju - i stope će biti više. A, plate će morati to da prate. Dakle - neće rasti samo cene, već će i plate, pre ili kasnije - morati da porastu i donekle pokriju taj trošak kamate", kaže Tasić.

Euribor raste prvi put posle 2015. godine, i u plusu je, a Evropska centralna banka najavljuje da će referentnu kamatnu stopu povećati sa nule na 0,25 odsto. I Narodna banka Srbije podigla je referentnu kamatnu stopu sa dva na 2,5 odsto.

Slaviša Tasić objašnjava da je euribor evropska međubankarska stopa na evre – vodeće banke stalno jedna drugoj pozajmljuju novac i svakog dana tu stopu objavljuju.

Pročitajte još:

„Euribor se smatra bazičnom stopom prema kojoj se upravljaju druge banke. Ima raznih – tromesečni euribor, šestomesečni, godišnji“, navodi on.

Na tu bazičnu stopu banke, onda, dodaju svoju maržu od nekoliko procenata.

„Imali smo jako čudnu situaciju da je desetak godina euribor bio negativan. Kada se na tako negativnu stopu doda marža banke dobije se niska kamatna stopa na kredite. Sada je euribor počeo da raste, jer – imamo inflaciju. A, kamatne stope obično budu više od inflacije, jer moraju da pokriju taj trošak i plus još nešto na taj iznos“, objašnjava gost N1.

Sada su, dodaje, ove stope niže od inflacije.

„Euribor je u poslednjih šest meseci porastao za jedan procentni poen i prvi put je pozitivan nakon dugo vremena“, navodi on.

Na pitanje da li postoji mogućnost da nam se „vrati“ 2008. godina kada je euribor premašivao četiri i pet odsto, Tasić navodi da bi to bio neki normalni nivo stope – „od dva, tri, četiri odsto“.

„Kada ste imali inflaciju sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog veka, stope su morale da porastu na preko 10, 15 odsto. Ali, važno je sledeće: ako se visina inflacije održi na sedam, osam odsto koliko je danas, rašće euribor i sve stope. Ako imamo inflaciju – i stope će biti više. A, plate će morati to da prate. Dakle – neće rasti samo cene, već i plate i one će, donekle, pokriti i taj trošak kamate“, navodi Tasić.

Gde to rastu plate?

Plate, kaže, rastu i u Srbiji.

„Nominalno, prosek raste. Rastu i cene, i plate i onda razlika između njih predstavlja taj realni rast. Ako imate višu inflaciju, sam rast nominalnih plata će to pokriti. Privatni sektor to mora da isprati, i bez rasta minimalne cene rada plate će, pre ili kasnije – morati da porastu“, objašnjava Slaviša Tasić.

Problem sa inflacijom je, kaže , što prvo rastu cene, „pa nas udari taj trošak“, a posle rastu plate.

„Verovatno ćemo imati više kamate, ali verovatno će i plate rasti i uspeti na kraju to da pokriju“, kaže Tasić.

Referentna stopa i euribor

Evropska centralna banka najavila je rast referentne kamatne stope za jul mesec. Sagovornik N1 ističe da tu postoji velika dilema u monetarnoj teoriji.

„Obično ljudi misle da je centralna banka lider koji definiše kamatne stope, pa se tržišta tome prilagode. Ja mislim da je obrnuto – da centralna banka nema izbora, već mora da podiže kamatne stope kada je inflacija. Ovde imamo upravo taj slučaj – euribor već raste, a ECB i dalje drži nultu referentnu kamatnu stopu“, kaže Tasić.

On smatra da će ECB podići referentnu kamjatnu stopu i više nego što je najavila, jer je inflacija u evrozoni preko osam odsto.

„Euribor će svakako rasti dok je inflacija osam odsto i sa i bez rasta referentne kamatne stope ECB“, kaže gost N1 i navodi da očekuje da će obe stope rasti „videćemo kojim tempom“.

NBS i stopa na dinare

Kada je reč o referentnoj kamatnoj stopi na dinare, koju je NBS ove nedelje podigla sa dva na 2,5 odsto, Tasić kaže da naša inflacija zavisi od evrozone.

„Mislim da je podizanje referentne kamatne stope NBS dosta irelevantno. Jer je naš glavni kanal monetarne politike – devizni kurs. Pošto imamo fiksni kurs, mi ćemo da uvozimo evropsku stopu inflacije, bez obzira šta radili sa domaćim kamatnim stopama“, ističe gost N1.

On navodi da, što se tiče inflacije – Srbija više zavisi od odluke Evropske centralne banke, nego što zavisi od odluke Narodne banke Srbije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare