Telekom se hvali malim „šerom“ – čemu, onda, tolika ulaganja u Premijer ligu

Biznis 31. mar 202321:58 13 komentara
Telekom Srbija, Telekom, zgrada Telekoma, logo,
Nova.rs/Dragan Mujan

Telekomova "Arena 1 premium" ima tržišni "šer" - odnosno udeo u gledanosti - od 1,57 odsto, a svi kanali Telekoma Srbije zajedno imaju "šer" ispod šest odsto. Ovim argumentom Telekom Srbija opravdava tezu da "ne postoji dokaz da ima medijsku koncentraciju na bilo kom tržišnom segmentu" u Srbiji. Nesporno je da ovoliki udeo u gledanosti - od 1,57 odsto - nije pokazatelj tržišne dominacije, međutim pitanje je - koliko je, onda, isplativa investicija od 100 miliona evra koliko će, svake godine u periodu od 2022. do 2028, Telekom plaćati za prava na televizijski prenos fudbalske Premijer lige upravo na kanalima Arene.

TV kanali Arena 1 premium, Arena 2 premium, Arena 3 Premium, Arena Sport 1, Arena Sport 2, Arena Fight, Arena Sport 3, Arena Sport 4, Arena Sport 5 imali su zajedno, prema podacima kompanije Nielsen, ukupan udeo u gledanosti (takozvani „šer“ – SHR%) za period od januara do marta ove godine od 1,75 odsto (merenje na celoj populaciji, tokom celog dana). 

Pročitajte još:

Direktor Sport kluba Nemanja Simeunović ističe da suština priče, čak nije ni u ovim rezultatima – koji bi s obzirom na vrednost investicije u prava na prenos Premijer lige trebalo da su – bar deset puta veća.

„Sport klub je od 2019. zaključno sa 2022, plaćao prava na prenose utakmica Premijer lige 12 miliona evra godišnje. Telekom Srbija je ova prava platio 100 miliona evra godišnje, a reč je o šest godina. S obzirom na vrednost investicije, trebalo bi da imaju bar deset puta veće rezultate kada je reč o udelu u gledanosti“, kaže Simeunović.

On ističe da plaćanje ovih prava 100 miliona evra godišnje ne može da bude ekonomski isplativo, što pokazuje da je suština – nešto sasvim drugo.

„Telekom koristi državne resurse da uništi konkurenciju“, naglašava Simeunović.

Plaćanje 600 miliona evra za šest godina prenosa Premijer lige značajno premašuje ulaganja i mnogo većih država od naše.

Tako Kina godišnje prava na prenos Premijer lige plaća 75 miliona evra godišnje.

Najskuplje u EU je ova prava platila Francuska – 40 miliona evra godišnje.

Nemačka, Austrija i Švajcarska zajedno su, po godini, platile 25 miliona evra.

A jedna bivša Jugoslavija – pošto je Telekom Srbije kupio prava za prenos za područje Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Severne Makedonije i Slovenije – 100 miliona evra.

Ta prava, sa svim drugim troškovima, godišnje dosežu i po 350 – 400 miliona evra, dok je udeo u gledanosti – isuviše nizak da bi takva investicija mogla da se bude ekonomski isplativa.

Podsetimo, Telekom Srbija se, kao što je N1  već izvestio, žalio Evropskoj uniji sa zahtevom da se ta kompanija izbriše iz amandmana na nacrt izveštaja o napretku Srbije.

Grupa evroposlanika je prethodno podnela više amandmana na nacrt izveštaja o napretku Srbije, u kojima traži da se u izveštaj EK uključi slučaj Telekoma Srbija – u jednom od amandmana ističe se da je Telekom instrument kojim vladajuća stranka utiče na medijsko tržište u Srbiji.

Investicije i zaduženost od 1,3 milijarde evra

Kada je reč o rezultatima poslovanja Telekoma Srbija, još nisu dostupni završni računi za 2022. godinu.

Prema finanijskim izveštajima za 2021, Telekom je poslovao sa dobiti od 13 milijardi dinara.

APR

Kada je reč o zaduženosti, zvanični završni računi pokazuju da je Telekom na kraju 2021. godine bio zadužen ukupno 160,34 milijarde dinara, što je prema zvaničnom srednjem kursu poslednjeg dana decembra, iznosilo 1,36 milijardi evra.

Prema zvaničnim podacima, zaduženost Telekoma na kraju 2021, kada je i sklopljen ugovor o pravo na prenos Premijer lige, bila je nepune 23 milijarde dinara veća nego godinu pre. To je oko 195,6 miliona evra, po zvaničnom kursu.

Zaduženost na nivou Telekom grupe

Telekom Srbija ima i svoja zavisna preduzeća: “Telekom Srpske” a.d. Banja Luka, Republika Srpska (udeo od 65%), “Mtel” d.o.o. Podgorica, Crna Gora (51%), “Telus” a.d. Beograd, (100%), “Arena Channels Group” d.o.o. Beograd (100%),  “mts” d.o.o. Kosovska Mitrovica (100%), “MTEL Global” d.o.o. Beograd (59%), “Yunet International” d.o.o. Beograd (82%),  “Mtel” d.o.o.e.l. Skoplje, Severna Makedonija (100%), “TS Ventures” d.o.o. Beograd (100%).

Na nivou grupe u 2021. Telekom je poslovao sa dobiti od 6,7 milijardi dinara.

APR

Zadužnost na nviou cele grupe na kraju 2021. godine bila je 194,75 milijardi dinara, što je oko 1,66 milijardi evra.

Komentari (13)

Vidi sve komentare