Troškovi u pandemiji: (Ne)opravdani odlivi iz budžeta

Ekonomija 15. apr 202219:20 0 komentara
N1

Dve milijarde evra moglo je da ostane u budžetu Srbije da se prethodne dve godine nismo rasipali, ukratko je poruka Fiskalnog saveta. U analizi o antikriznim merama tokom pandemije navode da su nas paketi pomoći građanima i privredi koštali 5,5 milijardi evra. Sasvim očigledno, to je znatno manje od osam milijardi, koje pominju zvaničnici, ali i dalje previše, upozorava Savet. Pomoć građanima bila je, kažu, prekomerna, pomoć privredi neracionalna, dok su veća izdvajanja za zdravstvo bila neizbežna.

POVEZANE VESTI

Zatvaranja, pad prometa, otkazi tokom dve godine epidemije, izveli su na ulice ugostitelje, zaposlene u turizmu, fitnes centrima, prevoznike. Tražili su pomoć države, a država je, na različite načine, skoro svima pomogla. Problem je, kaže Fiskalni savet, što je ta pomoć bila prevelika i loše raspoređena. Samo deset odsto paketa pomoći otišlo je onima koje je kriza stvarno pogodila, a sav ostali budžetski novac odlivao se neopravdano, uočili su ekonomisti.

„Sredstva su dobijale i apoteke i preduzeća za dostavu hrane i kol centri, dakle, to su neki sektori i delatnosti kojima u krizi ne samo da nije pao promet, nego su još imali i bolje rezultate nego pre krize“, kaže Danko Brčerević, član Fiskalnog saveta.

Tokom 2020. i 2021. godine za pakete pomoći dali smo 10,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, što nas je, kada se pogledaju procenti drugih zemalja, učinilo rekorderima, uočava Fiskalni savet. Ostale, uporedive, zemlje Evrope u proseku su izdvajale 6,7 odsto bruto domaćeg proizvoda. Više od drugih dali smo za sva tri segmenta antikriznih paketa – za zdravstvo, za privredu, za građane.

Za antikrizne pakete dali smo 55 odsto više novca iz budžeta u odnosu na poreske obveznike drugih evropskih zemalja, izračunao je Savet. Veće, vanredno izdvajanje za zdravstvo bilo je, kažu, neizbežno, a pomoć građanima „prekomerna i neselektivna“.

Pomoć stanovništvu

Ta pomoć mogla je da košta budžet, odnosno sve nas, oko 500 miliona evra, umesto 1,9 milijardi evra. Ako se vratimo u 2020. godinu, u Srbiji su tada pravo na sto evra pomoći imali svi punoletni građani, pa se to nastavilo davanjem po 30 evra u 2021. godini, dok su gotovo sve druge uporedive zemlje pomoć davale nezaposlenima, ljudima sa najnižim penzijama ili onima koji dobijaju socijalnu pomoć.

„Svi su dobili i svi su srećni i to je sigurno imalo nekog odraza i na izborni rezultat, ja verujem da je sa tim bilo i ciljano, inače nema nikakvog razloga da mi ne uradimo ono što su uradile sve druge zemlje, a to je da daju novac onima kojima je potreban“, navodi Aleksandar Milošević, ekonomski novinar lista Danas.

Da je napravljena takva procena, imali bismo bolji i socijalni i ekonomski efekat, ocenjuje Milošević. Skoro dve milijarde evra, novac je koji smo mogli dati sektorima koji vape za njim, dodaje on.

„U socijalnu podršku, u bolnice trajno, mogao je da bude uložen u energetiku, u zaštitu životne sredine u infrastrukturu“, dodaje.

Nije trebalo toliko da trošimo zato što smo se tokom krize zbog epidemije i zaduživali, a i očekuje se još jedna, nova kriza, naglašava član Fiskalnog saveta

„Mi ćemo već sad znamo za Srbijagas dati velika sredstva, to je povezano i sa njihovim lošim operativnim upravljanjem, ne samo sa krizom, isto važi i za EPS. Oni su uzeli neki kredit, oni sami za sad vraćaju, ali nije izvesno da će moći bez budžetske podrške da to sami finansiraju“, izjavio je Danko Brčerević, član Fiskalnog saveta.

Uprkos tome, budžet je, za sada stabilan, ocenjuje Brčerević, ali podvlači da sa vanrednim davanjima moramo da završimo ili kada iz budžeta dajemo da u tome budemo racionalni.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!