Urbanistkinja o širenju Beograda na vodi: Pravac kojim idemo je očigledan, dogovor među "šakom aktera"

"Suštinski problem je vrsta plana kojim se planira dodatni prostorni obuhvat u Beogradu. Problematično je još kad je donet Prostorni plan područja posebne namene, a njegovo širenje je zloupotreba mehanizma da se pribavi u te granice još prostora koji je mahom javni", rekla je ona u emisiji N1 Studio Live.

Ovim planom, kako je kazala, imamo jedno centralizovano planiranje centra grada i pribavlja se još više zemljišta.

Ako se ostvari taj plan, kako je kazala, dodatno bi se se, pored postojećeg projekta Beograd na vodi, obuhvatio i prostor od Terazija do Karađorđeve ulice, zatim Beogradski sajam, kompleks starog Jugopetrola, leva obala reke Save između Gazele i mosta na Adi, jedan deo Ade Ciganlije koji je zaštićen i Topčiderska reka.

Pretpostavlja da tu nije kraj, i da bi se prostor, kako kaže, još mogao širiti.

"Ovo nije urbanističko planiranje, već mehanizam da se izbegne planiranje grada kakvo nam je bilo poznato. Moguće je da se ovaj plan još širi, procedure i zakoni koji se menjaju to omogućavaju u budućnosti", kazala je urbanistkinja.

"Dogovor šake aktera, a ne svih nas"

Važna promena je odnos javnog i privatnog prostora, istakla je sagovornica N1.

Podseća da je prostor Beogradskog sajma preveden na kompleks Beograd na vodi, kao i Jugopetrol, i kaže da se to može očekivati i za druge prostore.

"Javna dobra prelaze u vlasništvo kompanije čiji je vlasnik Republika Srbija, ali samo manjinski", precizirala je Stojić.

Podsetimo, aktivisti i građani sakupili su više od 10.000 potpisanih primedbi protiv projekta širenja Beograda na vodi, a deo njih su danas predali na pisarnici Agencije za prostorno planiranje i urbanizam.

"Pritisak na institucije može da urodi plodom", smatra Stojić, dodajući da je dobro što postoji zainteresovanost građana po pitanju urbanizma.