Oglas

Pregled nedelje Forbes Srbija

Ustupci Srbije projektu Generalštaba: Može li iko usporiti njegovo rušenje

author
N1 Beograd
22. nov. 2025. 07:45
Forbes, Forbs pregled nedelje
Promo

Pogledajte ovonedeljnih pet najčitanijih tekstova portala Forbes Srbija.

Oglas

Među brojnim ustupcima, uključujući i one koji na najdirektniji način derogiraju srpski pravni poredak u slučaju projekta Generalštab, našao se i ovaj. Naime, u ugovoru između firme Trampovog zeta Džareda Kušnera i države Srbije stoji i zahtev da buduće zajedničko preduzeće dve strane bude izuzeto iz primene Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini.

Srbija u 2026. planira da se zaduži ukupno 2,5 milijarde evra za projekat beogradskog metroa, i to samo za prvu liniju. Zaduživanje je planirano kod Francuskog trezora, kao i kod, za sada još neimenovanih, „stranih investicionih korporacija, banaka i fondova“, vidi se u predlogu budžeta za 2026.

U tom dokumentu se svake godine nalazi i deo u kojem je navedeno u kom iznosu država može da odobri zajmove za određene programe i projekte u toku godine na koju se budžet donosi.

Baveći se napretkom Srbije, Evropska komisija komentarisala je i učinak Komisije za zaštitu konkurenciju. Uz opasku da „ima reputaciju operativno nezavisne institucije“, primećuje da je nivo kazni u 2024. znatno manji nego godinu pre. Lane su izrekli kazne vredne 0,5 miliona evra, dok je u 2023. iznos bio – tri miliona evra.

Na opasku o iznosu izrečenih kazni, Komisija za zaštitu konkurencije odgovara da on i ne kazuje mnogo.

Čak četiri državna i gradska tela mogu da podnesu žalbu na odluku službe za katastar da skine zaštitu sa zgrada Generalštaba, Ministarstva odbrane i okolnih objekata – ali to se verovatno neće dogoditi. Reč je o Državnom pravobranilaštvu, Vojnom pravobranilaštvu, Gradskom pravobranilaštvu i Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.

Rešenjem je ostavljeno osam dana za žalbu Republičkom geodetskom zavodu. Ukoliko izostane, već posle 22. novembra Generalštab može da se ruši.

Vlada u originalnoj Fiskalnoj strategiji za naredne tri godine apostrofira da je plan da se na osnovu rezultata dobijenih iz evaluacije unapredi budžetski proces i izveštavanje o njemu.

U međuvremenu se izgleda predomislila. U revidiranoj Fiskalnoj strategiji, pak, dela koji se odnosi na tekuću budžetsku rezervu, nema. U oceni Strategije koju je uradio Fiskalni savet piše da je ovaj „pozitivni pomak“ koji je nagovešten u originalnoj Fiskalnoj strategiji sada izbrisan. Pa umesto napretka budžetskog procesa plan je da on nazaduje. Barem kada se radi o upotrebi tekuće budžetske rezerve.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama