Rast akciza za osam odsto ne znači da će i proizvodi na koje se primenju da poskupe u istom procentu. Već su napravljene prve računice koliko će poskupeti gorivo, cigarete, kafa, alkoholna pića. Međutim, kako ističe Radojka Nikolić, na inflaciju će se najviše odraziti najavljeno poskupljenje struje od novembra, jer se taj trošak ugrađuje - u sve proizvode.
„Prve računice kazuju da će litar benzina biti skuplji između šest i sedam dinara, cigarete za sedam do 10 dinara po pakli, kafa za 25 dinara po kilogramu, a alkoholna pića od 1,5 dinara do dva za one sa nižim udelom alkohola do četiri dinara za one sa većim sadržajem alkohola“, kaže Radojka Nikolić.
Cilj je, dodaje – povećanje budžetskih prihoda.
„Za to postoji nekoliko razloga, a pre svega reč je o zahtevu MMF. Međunarodni monetarni fond je krajem juna završio redovnu posetu Srbiji i reviziju aranžmana koji radi periodično i tu smo dobili pohvale da sve radimo kako valja, ali je bila i opomena vlastima. Pošto su vlasti predvidele da će iz budžeta povećati penzije i zahtev prema poljoprivrednicima, povećati plate u javnom sektoru – što je trajno podizanje troškova, u MMF su rekli: U redu za rashode, ali morate da povećate prihode. Te je izračunato da će toliki rast akciza biti dovoljan da popuni tu prazninu u budžetu“, objašnjava Nikolić.
Prihodi od akciza su, podseća ona, veoma važna stavka u budžetu i ove i prošle godine iznosili su oko tri milijarde evra.
Ona dodaje da ćemo tek videti u budžetu za 2024. godinu – a sledeća misija MMF treba uskoro da dođe i tada će već insistirati da znaju osnovne postavke budžeta za narednu godinu.
„Uzimala-davala“ tako se stvari odvijaju
Radojka Nikolić ističe da se ovde stvari odvijaju po principu: uzimala-davala.
„Na jednoj strani stvarate privid da ste nekome povećali prihode i podigli životni sandard, a s druge strane kroz povećane cene i inflaciju ste novac oduzeli po sistemu uzimala-davala“, objašnjava sagovornica N1.
Akcize se dižu baš sada jer, kaže, važno je da se godina završi sa što manjim minusom u budžetu – deficit mora da ostane na tri odsto.
Ovaj porast akciza neće toliko uticati na inflaciju koliko će, prema mišljenju sagovornice N1, to učiniti naredno poskupljenje struje najavljeno za novembar.
„I tu opet dolazimo do aranžmana sa MMF i njihovog zahteva da struja poskupi od 1. novembra. Oni su već utvrdili dinamiku poskupljenja pa će naredni rast cena struje biti 1. maja iduće godine. Ta dinamika odvija se tačno onim tempom kako je MMF u startu predvideo. E, sada, pošto je struja nešto što utiče na sve cene kao energent, njeno poskupljenje utiče na sve proizvode. To iskustvo imamo godinama – kad god se poveća cena struje to utiče na sve proizvode, jer svi odjednom shvate da su troškovi energenata povećani, a oni se ugrađuju svaki proizvod“, objašnjava Nikolić.
Ona ističe da je jedan od naših najvećih problema taj što imamo najvećju inflaciju u ovom delu Evrope.
„Inflacija je u evro zoni 4,3 odsto, a mi smo na 11,5 odsto međugodišnje inflacije u avgustu“, navodi ona.
Kada je reč o projekcijama nivoa inflacije do kraja godine, ona ukazuje da se međugodišnja inflacija „meri“ sa istim periodom prošle godine. A inflacija je u poslednjem kvartalu 2022. bila visoka, pa se očekuje da neće sada biti u odnosu na taj period, te se barata sa procentima od devet i deset odsto.
„A ono što je najopasnije je što je inflacija veoma ugrozila standard stanovništva – imamo visoke cene hrane, a države sa niskim standardom stanovništva – kojima i mi pripadamo – najviše novca troše upravo na hranu“, ukazuje Radojka Nikolić.
Komentari ()
Vidi sve komentare