Vratiš ambalažu i dobiješ novac – kada će da zaživi depozitni sistem u Srbiji

Ekonomija 08. jun 202321:55 18 komentara
Shutterstock/Aleks333

Potrošač vrati flašu od popijenog pića, limenku od soka, ili višeslojnu kartonsku ambalažu od jogurta ili mleka i za to dobije novac. Ovako, najkraće objašnjeno, izgleda takozvani depozitni sistem za prikupljanje ambalažnog otpada za čije uvođenje se zalažu kompanije okupljene u Alijasi za cirkularna pakovanja.

„Današnji nivo svesti u Evropi i Srbiji je takav da svako želi da u proizvodima koje kupuje vidi da postoji reciklirani materijal, jer tada znaju da će se tim putem smanjiti kopanje rude boksita da bi se pravio aluminijum, ili prerada nafte da bi se pravili proizvodi neophodni za industriju plastike“, kaže za portal N1 Nenad Đurđević, predsednik Alijase za cirkularna pakovanja.

Odatle, kaže, polazi cela priča.

„Sada je dužnost svih drugih privrednih subjekata koji proizvode napitke i hranu stanovništvu da reciklabilnost svojih pakovanja – sprovedu u delo, kako bi pratili stanje svesti i želje potrošača“, kaže Đurđević dodajući da su u Alijansi okupljene kompanije koje proizvode više od 65 odsto pakovanja na tržištu Srbije i da već uveliko rade na tome.

Ove kompanije, dodaje, posluju globalno i imaju iskustva na ovom polju u drugim zemljama.

„Među svim tim iskustvima kako pretočiti reciklažu iskorišćenih pakovanja u delo, postoje razna mišljenja. Mi, s obzirom na naša iskustva diljem sveta, smatramo da je najbolji način da se to u Srbiji uredi depozitnim sistemom“, ističe Đurđević.

Depozitni sistem je, pojašnjava, vrsta sistema koji te nagrađuje ako odlažeš iskorišćena pakovanja na način koji je propisano.

„To je sistem nagrade, a ne sistem kazne“, ističe on.

Postoje radne grupe koje rade na konsultacijama u vezi sa zakonom koji bi to regulisao u našoj zemlji, a Alijansa, prema njegovim rečima, daje svoje mišljenje bazirano na studijama stručnjaka.

Srbija se, kako je istaknuto na konferenciji za novinare Alijanse za cirkularna pakovanja, obavezala u oblasti zaštite životne sredine da do 2030. godine ispuni ciljeve Evropske unije.

A ti ciljevi Srbiju obavezuju da reciklira 85 odsto otpada od kartona i papira, 75 odsto od stakla, 60 odsto od aluminijuma i 55 odsto plastičnog otpada.

Alijansa za cirkularna pakovanja

Da bi dostigla zacrtane količine fokus, prema navodima čelnih ljudi kompanija proizvođača ambalažnog pakovanja, treba da bude na prikupljanju otpada od građana, kao i da se postojećem sistemu produžene odgovornosti proizvođača (EPR) doda i depozitni sistem (DRS) koji donosi visoke procente u reciklaži.

Uvođenje depozitnog sistema za prikupljanje ambalažnog otpada u okviru kojeg bi građani za svaku vraćenu flašu, limenku ili višeslojnu kartonsku ambalažu dobili natrag na primer pet dinara, pomoglo bi da se prikupi oko 90 odsto ove vrste otpada i udvostruči trenutna stopa reciklaže koja iznosi oko 40 odsto ukupnog otpada tih materijala.

Alijansa za cirkularna pakovanja, koju čine proizvođači ambalažnog pakovanja – Alpla, Srpska fabrika stakla, Greiner Packaging, Tetra Pak, Ball Packaging, Smurfit-Kappa, kako je istaknuto – aktivno se uključila u javnu raspravu koja se odnosi na donošenje novog zakonskog okvira kojim će biti regulisano pitanje upravljanja ambalažnim otpadom u Srbiji.

Alijansa je ponudila svoje znanje i iskustvo iz ove oblasti i poručila da nova sistemska rešenja treba da donesu dugoročne pozitivne efekte i da ne smeju da budu nepovoljna za neki od materijala koji se koriste u pakovanjima, jer kompletni proizvodni kapaciteti u Srbiji mogu da budu ugroženi.

„Nova zakonska rešenja treba da doprinesu stvarnom smanjenju otpada, povećanju cirkularnosti, kao i povećanju stope reciklaže kada je reč o ambalažnim pakovanjima“, rekao je Nenad Đurđević.

On je istakao da nova zakonska rešenja ne smeju nikako da budu „mrtvo slovo na papiru“ ili lista želja koju nije moguće sprovesti u delo.

„Upravo iz tog razloga Alijansa želi sa nadležnima, pre svega Ministarstvom za zaštitu životne sredine, da podeli svoje znanje po ovom pitanju, bogato iskustvo kada je reč o reciklaži i cirkularnosti koje, kompanije koje čine Alijansu, imaju. Isto tako želimo da ukažemo na moguće rizike, ali i da ponudimo efikasna rešenja i mehanizme koji će omogućiti povećanje stope cirkularnosti i reciklaže. Želimo da se izbegne mogućnost donošenja neadekvatnih zakonskih rešenja koja bila imala dugoročne negativne efekte na životnu sredinu kao i na ekonomiju“, poručio je Đurđević.

U Alijansi navode da je ovo pitanje od velikog značaja za Srbiju na više nivoa.

Pored ekološkog aspekta, ukazano je i na ekonomski aspekt.

Istakli su da je usklađivanje sa novom zakonskom regulativom EU od izuzetne važnosti, jer je to jedini način da domaći proizvodi (ambalažno pakovanje proizvedeno u Srbiji) i dalje bude konkurentno na drugim tržištima.

Procena je da kompanije okupljene u Alijansi za cirkularna pakovanja pokrivaju 65 odsto celokupnog tržišta ambalažnih pakovanja, a kako ističu – njihov godišnji obrt je veći od 660 miliona evra.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare