Vučićeve mere: Mali tvrdi da su planirane dugo, fiskalni plan kaže nešto drugo

Ekonomija 09. jun 202318:50 > 10. jun 2023 11:25 28 komentara
N1

Ovakav set mera nije slučajan i dugo se planira, poručio je u petak Siniša Mali u programu RTS govoreći o najavljenim povišicama plata i penzija. Fiskalni savet je, međutim, istog dana objavio analizu Fiskalne strategije za 2024. i u saopštenju naveo da tih mera nema ni u jednom dokumentu, pa čak ni u fiskalnim planovima Vlade izrađenim pre - manje od tri nedelje.

“Ovakav set mera nije slučajan, ovakav set mera se dugo planira, ovakav set mera ni na koji način ne utiče na našu makroekonomsku stabilnost. Ovakav set mera je upravo usmeren ka tome da podignemo životni standard građana Srbije u ovim najtežim globalnim uslovima poslovanja” , rekao je u petak za RTS ministar finansija Siniša Mali govoreći o merama koje je 7. juna najavio predsednik Srbije.

Nešto kasnije, istog dana, Fiskalni savet navodi da najavljene mere nisu bile predviđene ni Fiskalnom strategijom za 2023, ni Zakonom o budžetu za 2023, a nema ih čak ni u fiskalnim planovima Vlade koji su izrađeni pre manje od tri nedelje, u nacrtu nove Fiskalne strategije za 2024. godinu.

Informaciju o novim merama  Fiskalni savet je dobio upravo kada je završio analizu Fiskalne strategije za 2024. sa projekcijama za 2025. i 2026. godinu i poslao Vladi Srbije svoje Mišljenje na nju.

Ocenjujući da je ovakvo vođenje fiskalne politike „od danas do sutra“, a na osnovu diskrecionih odluka državnih zvaničnika, postao „već veoma ozbiljan problem javnih finansija Srbije“, Fiskalni savet je naveo da ovakve mere „nisu u duhu domaćeg zakonodavstva koje jasno prepoznaje potrebu da se fiskalna politika vodi na odgovoran, predvidiv i promišljen način“.

Podsetimo, Fiskalni savet je procenio da će ukupan trošak novih mera koje je najavio Vučić biti oko 550 miliona evra i da se neće finansirati iz viškova već zaduživanjem države po vrlo nepovoljnim uslovima.

Zakon, kako podseća Fiskalni savet, predviđa da Vlada fiskalnu politiku formuliše trogodišnjim strateškim planom upravljanja javnim finansijama (Fiskalna strategija).

„U Strategiji se predstavljaju glavni srednjoročni fiskalni ciljevi države (javni dug, fiskalni deficit, struktura javnih  prihoda i rashoda i drugo), kao i najvažnije ekonomske politike usklađene s tim ciljevima. Budžetska procedura dalje predviđa da se na osnovu Fiskalne strategije izradi godišnji Zakon o budžetu koji predstavlja osnovni zakonski okvir za operativno vođenje fiskalne politike. Kroz čitav ovaj proces precizno su defisane i nadležnosti nezavisne državne institucije (Fiskalni savet), koja ima obavezu da analizira i ocenjuje zvanične planove Vlade i da o tome obaveštava Narodnu skupštinu i javnost. Smisao svih ovih procedura jeste da one osiguraju to da fiskalna politika počiva na temeljnim analizama najvažnijih potreba društva i da se onda javne finansije kontrolisano usmeravaju tako da na te potrebe odgovore na najbolji mogući način. Ukoliko se ove procedure ne poštuju, raste rizik da će mere fiskalne politike biti neodgovarajuće“, upozorio je Fiskalni savet.

Ekonomisti sa kojima je portal N1 razgovarao dan nakon najave povećanja plata i penzija Vučićeve mere nazvali su – iznuđenima.

„One su marketinške i populističke, i reakcija su na beogradske proteste protiv nasilja zbog kojih je došlo do pada poverenja u izvršnu vlast“, smatraju ekonomisti Mihailo Gajić i Saša Đogović.

Član Fiskalnog saveta Nikola Altiparmakov je, gostujući u jutarnjem programu N1 naveo da zbog mera koje je najavio predsednik Aleksandar Vučić ne preti neposredna kriza, ali da će doći do smanjenja životnog standarda u narednim godinama, jer će morati da se otplaćuje dug.

“Zadužićemo se, i to po sve većim kamatama”, rekao je Altiparmakov u Novom danu na N1.

Ekonomski novinar Miloš Obradović za N1 je rekao da se čini kao da su mere donesene “bukvalno preko noći”, a isplate novca u septembru i oktobru sračunate za izbore.

“Tako daleko su određene baš da bi imale nekakav predizboni efekat”, rekao je Obradović.

Mali: Mere u 2023. koštaju 23 milijarde dinara

Za razliku od Fiskalnog saveta koji procenjuje da će trošak novih mera biti 550 miliona evra, ministar finansija navodi znatno manji iznos – više nego upola niži, oko 196 miliona evra.

„Ove godine smo planirali deficit za prvih pet meseci od 120 milijardi dinara, a manjak je 35 milijardi dinara, uštedeli smo 85 milijardi. Mere ove godine koštaju 23 milijarde dinara, manje od naših ušteda. Ne menjamo plan zaduženja. Deo tog novca iskoristili smo za pomoć poljoprivrednicima, za kapitalne investicije, nijedna investicija nije stala“, istakao je Mali za RTS.

Šta su nove mere

Fiskalni savet je pobrojao nove mere koje je najavio predsednik Srbije:

1. Vanredno povećanje penzija od 5,5% od oktobra 2023. godine – preko redovne zakonske indeksacije koja će stupiti na snagu od 1. januara 2024. godine).

2. Vanredno povećanje plata od 5,5% za deo zaposlenih u javnom sektoru od septembra 2023. godine.

Ovo povećanje zarada odnosi se na deo zaposlenih u obrazovanju (predškolsko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko obrazovanje, ustanove učeničkog i studentskog standarda) i deo zaposlenih u zdravstvu (medicinske sestre, tehničari, negovateljice u domovima za socijalnu zaštitu) – ukupno oko 200.000 ljudi.

Uz to, najavljena je dodatna mogućnost da redovna godišnja indeksacija njihovih zarada (koja će iznositi oko 10%) bude pomerena unapred – s januara 2024. na decembar 2023. godine.

3. Isplata 10.000 dinara za svako dete do 16 godina starosti (oko 1,1 milion dece) koja bi trebalo da se realizuje 25. septembra 2023. godine. Novac će biti uplaćen majkama ili samohranim očevima.

Uz ove, najvažnije i najveće promene, najavljene su i neke fiskalno manje izdašne mere poput izdavanja dodatnih 100.000 vaučera za turizam, državne intervencije na tržištu pekarskih proizvoda i drugo.

Koliki su pojedinačni troškovi

Fiskalni savet je procenio da će trošak novi mera biti 550 mliiona evra i da će se finansirati iz novog zaduživanja po vrlo nepovoljnim uslovima.

Vanredno povećanje penzija od 5,5 odsto trajno će povećati budžetske izdatke za penzije za oko 350 miliona evra na godišnjem nivou i ovo je po oceni saveta – fiskalno ubedljivo najveća i najvažnija mera.

Jednokratno davanje po 10.000 dinara za decu mlađu do 16 godina koštaće oko 100 miliona evra, dok će vanredno povećanje plata u delu javnog sektora povećati godišnje rashode budžeta za zarade za oko 80 miliona evra (neto).

Preostale nove mere fiskalne politike (vaučeri za turizam i drugo) koštaće zajedno oko 20 miliona evra.

Fiskalni savet ističe da će se veći deo ovih novih rashoda videti tek u budžetu za 2024. godinu (pošto se vanredno povećanje penzija i plata planira krajem 2023. godine), dok će budžet u 2023. najviše opteretiti jednokratna davanja za decu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare