Zbog skupljih kvadrata raste porez u Beogradu: Koliki će biti po novim rešenjima

Ekonomija 21. okt 202219:59 57 komentara
Shutterstock

Porez na imovinu jedna je od tačaka dnevnog reda na predstojećoj sednici Skupštine Grada Beograda zakazane za utorak, 25. oktobar. Ovaj namet za žitelje glavnog grada dogodine će biti veći, proizilazi iz predloga odluka o kojima će odlučivati gradski odbornici. Prosečna vrednost kvadrata u realizovanim kupoprodajnim ugovorima je veća, što automatski podiže poresku osnovicu, ali je posebnom odlukom predviđeno da nijedno poresko rešenje neće smeti da bude uvećano za više od pet odsto u odnosu na ovogodišnje. Predstavnici opozicije traže da se ove odluke ne usvoje, odnosno da se povuku sa dnevnog reda, a Pokret Ne davimo Beograd predlaže da se oblast poreza na imovinu potpuno reformiše - i to tako da građani ne plaćaju porez na dom u kojem žive, dok bi ostale nepokretnosti bile oporezovane po progresivnoj stopi.

Koliko će građani u Srbiji plaćati porez na stanove i kuće za 2023. godinu zavisi, prema zakonu, od prosečne cene kvadrata po kojoj se, u njihovoj zoni, trgovalo od 1. oktobra 2021. do 30. septembra 2022. godine, jer tako utvrđena vrednost stana ili kuće predstavlja osnovicu za oporezivanje u celoj zemlji. Pošto je ovaj porez prihod lokalnih samouprava,  one su te koje utvrđuju prosečnu cenu nepokretnosti po zonama na svojoj teritoriji, i to na osnovu cena ostvarenih u prometu u pomenutom periodu.

Pročitajte još:

A cene i kuća, i stanova – rastu, što pokazuju i izveštaji Republičkog geodetskog zavoda. Prema predlogu odluke o kojoj će raspravljati odbornici Skupštine Grada Beograda, kvadrat stana u prvoj zoni glavnog grada sada vredi 227.978 dinara, a lane je vredeo 215.296 dinara, što je rast od 5,9 odsto. Ako se ove odluke usvoje Beograđani sa stanovima u prvoj zoni plaćaće porez veći za maksimum pet procenata u odnosu na ovogodišnje rešenje, pošto je „na stolu“ i predlog odluke koja kaže da  za građane „porez na imovinu za 2023. za odgovarajuću površinu iste nepokretnosti može biti utvrđen u iznosu koji je do pet odsto uvećan u odnosu na pripadajuću poresku obavezu tog obveznika za 2022. godinu“.

U drugoj zoni cena kvadarata sada je 168.752 dinara, a bila je 159.532 dinara. U trećoj beogradskoj zoni nova vrednost kvadrata stana je 122.371 dinar, a lanjska 115.741 dinar.  Kvadrat u četvrtoj zoni po novom je 103.225 dinara, a po starom 98,224 dinara. U petoj zoni je sada 92.896 dinara, a bilo je 88.376 dinara. Šesta zona, na primer, ima utvrđenu vrednost kvadrata stana od 71.427 dinara, naspram prošlih 68.048 dinara…

O predlozima novih odluka koje se odnose na porez na imovinu danas su se izjasnili i predstavnici opozicije.

Tako je pokret „Srbija centar“ (SRCE) tražio od odbornika Skupštine Grada da ne usvoje odluke o povećenju poreza na imovinu o kojima bi trebalo da raspravljaju 25. oktobra. A odbornici Demokratske stranke (DS) tražiće na predstojećoj sednici da sa dnevnog reda budu skinuti predlozi izmena i dopuna odluka o visini cena i stopa poreza na imovinu građana i o određivanju zona na teritoriji grada.

Pokret Srbija centar navodi da je najavljena odluka o povećanju poreza na imovinu od pet odsto koje će se obračunavati od januara 2023. godine i koja treba da, po planu Aleksandra Šapića, bude usvojena 25. oktobra na sledećoj sednici Skupštine grada – „još jedna u nizu nerazumnih odluka trenutnog gradonačelnika Beograda“.

„Pokret SRCE Beograd od gradskih odbornika traži da odustanu od usvajanja ove po Beograđane nepovoljne odluke, jer će i oni, kao i svi ostali osetiti ovaj nepotrebni dodatni izdatak kao udar na svoj kućni budžet“, ističe se, između ostalog, u saopštenju.

Demokratska stranka je saopštila da će na narednoj sednici Skupštine grada Beograda zahtevati da se sa dnevnog reda zasedanja skinu tačke od 6 do 9, koje se odnose na predloge odluka o izmenama i dopuna odluka o visini cena i stopa poreza na imovinu građana i o određivanju zona na teritoriji Beograda.

„Aktuelna vlast nije po osnovu ovih predloga organizovala nijednu javnu raspravu, iako je to zakonska obaveza shodno članu 142 Statuta grada Beograda. Ukoliko vlast odbije da skine ove tačke sa dnevnog reda i da se organizuju javne rasprave, DS će ove nezakonite odluke obarati pred sudom“, navodi se u saopštenju DS.

Odbornik Ne davimo Beograd u Skupštini Beograda Dobrica Veselinović je ranije za N1 izjavio da ovaj pokret predlaže da se oblast poreza na imovinu potpuno reformiše.

„Naš predlog je da se porez na jedini dom, porodični dom, ne plaća, a da se onda porez progresivno plaća na svu imovinu koju ljudi imaju van osnovnog stana u kome žive“, pojasnio je Veselinović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare