Grob neznanog junaka – Meštrovićevo remek-delo čuvaju Hitlerovi četinari

Kultura 05. apr 201911:30 > 11:39
Shutterstock

Nakon strahota Prvog svetskog rata, u Evropi je postepeno jačala svest o potrebi njegove trajne memorijalizacije u realnom, ali i simboličkom vidu.

Kako je tokom tog ratnog sukoba došlo do stradanja oko 18 miliona pripadnika različitih oružanih snaga i civila, te kako se pokazalo nemogućim da svakome od njih ponaosob bude odata zaslužena zahvalnost i iskazano poštovanje, došlo se na ideju da se uspostavi jedno centralno i simbolično mesto odavanja počasti svim pripadnicima oružanih snaga jedne zemlje.

Tako je nastao fenomen Groba neznanog junaka – simboličko i istorijsko pomirenje kroz zajedničke grobnice, piše portal Vitraž.

Spomen kosturnica u Tekerišu (Cerska bitka), u kojoj počivaju Srbi i Austrougari, Crkva Svetog Dimitrija u Lazarevcu, glavni memorijal Kolubarske bitke, ujedno i najveća nekropola u Srbija, u kojoj počiva oko 40.000 vojnika o ovoj humanoj civilizacijskoj tekovinu večna su svedočanstva.

Grob neznanog junaka prvi put se spominje već 1916. godine, usred velike bitke kod Verdena, ali je tek početkom novembra 1920. ta zamisao ostvarena usvajanjem posebnog zakona kojim je odlučeno da Trijumfalna kapije u Parizu bude lokacija tog jedinstvenog Groba. Ubrzo posle usvajanja zakona osam tela neidentifikovanih francuskih vojnika, iz raznih sektora fronta, prebačeno je u Verden.

Naš Grob neznanog junaka nalazi se na planini Avala. U pitanju je mauzolej, rad istaknutog skulptora Ivana Meštrovića, u potpunosti izveden u crnom jablaničkom granitu.

Grob neznanog junaka je izuzetno reprezentativna građevina, puna simbolike. Sam grob, u kome počivaju posmrtni ostaci našeg neznanog junaka, postavljen je na petostepenu piramidu što simbolizuje pet vekova ropstva Srba pod Turcima, piše Vitraz.net.

Takođe, oba pristupna portala samom Grobu čuva ukupno osam karijatida koje predstavljaju majke, pripadnice naroda i regija koje su činile Jugoslaviju, državu tokom čijeg je trajanja i bio podignut Grob neznanog junaka.

U vreme kada je građen naš Grob neznanog junaka (1934-1938.) i kada je vršeno pošumljavanje Avale tačno određenim vrstama, došlo je do jednog neobičnog simboličkog susretanja dva nekadašnja ljuta protivnika – Jugoslavije (odnosno Srbije) i Nemačke.

Naime, u želji da iskaže pijetet prema nekadašnjim junačkim protivnicima, nemački kancelar Adolf Hitler učinio je lični dar tako što je odredio da se Jugoslaviji pokloni odgovarajući broj četinara koje je trebalo zasaditi u neposrednom okruženju Groba neznanog junaka. Cilj je bio da se i na taj način manifestuje ideja koja je u čitavoj Evropi bila veoma prisutna u razdoblju nakon 1918. godne, a koja je glasila: „Protivnici u ratu – sjedinjeni u smrti“.

Drugim, rečima, dok karijatide (okamenjene majke) bdiju nad grobom neznanog junaka, spokoj i dostojanstvo grobnog mesta tog mladića čuvaju i četinari koji su za tu priliku posebno dopremljeni iz Botaničke bašte u Minhenu, navodi se u tekstu koji u celosti možete pročitati na portalu Vitraž.