Davidova: Disident nije moje zanimanje, ali mora se govoriti otvoreno o lošem

Kultura 28. sep 202217:44 0 komentara

Ruska kritičarka, rediteljka i kustoskinja Marina Davidova koja je nedavno, zbog svojih političkih stavova, bila prinuđena da napusti Rusiju, gošća je Bitefa. Ona je govorila za N1 uoči otvaranja festivala, na kojem je u svom govoru rekla da je njena zemlja, napadajući Ukrajinu, napala i sopstvenu kulturu, i dodala je da se nada da je ovo poslednji evropski rat.

Tim Bitefa želeo je ove godine da iskaže svoj protest protiv invazije na Ukrajinu, i da ukaže podršku nezavisnim ruskim intelektualcima koji su se takođe našli na udaru ruskog režima, i trpe ozbiljne posledice izražavanja svojih stavova, o čemu se u javnosti ne govorio dovoljno.  Davidova je rkela da joj veoma znači ta podrška kolega.

POVEZANE VESTI

„Moram da kažem da smo ja i mnoge moje kolege dobili i podršku od naših kolega iz mnogih zemalja – Nemačke, Holandije, Francuske, mnogih država… Prvo, veoma sam zahvalna pozorišnom svetu jer sam osetila da smo velika porodica, veoma posebna zajednica u kojoj se podržavamo i postojimo izvan granica koje su po mom mišljenju nebitne, ljudi se ubijaju zbog teritorija… veoma je podrška među ljudima koji slično misle i osećam veoma snažnu podršku ljudi iz pozorišta, i iz sveta kulture.“

Davidova je u Rusiji bila suočeni sa pretnjama, pretećim mejlovima, slovo „Z“ joj je bilo ispisano na vratima, i napustla je Rusiju. „Mnogi ljudi iz nezavisnih medija iz oblasti kulture i umetnosti, mi smo osećali pritisak tokom mnogo godina. Ovo nije počelo 24. februara, već mnogo godina ranije, živeli smo u toj atmosferi straha, pritiska, a ono što se desilo 24, februara je nova faza tog procesa, to je bilo užasno naravno i neočekivano i iskusni politikolozi nisu predviđali ovaj rat, ali na psihološkom nivou – ja sam bila spremna da će se nešto jako loše desiti. U jednom smisliu to je bio šok, ali u drugom – to je bilo logično. Taj užas koji se desio je bio jako logičan.“

Ipak, pre tog 24. februara umetnici su ipak mogli da rae.

„Pre tog dana nije bilo političkog života već simulacije političkog života, nije bilo slobodnih medija, oni su uništeni, ali ljudi koji se bave kulturom zaista su mogli da rade, uprokos svim poteškoćama, mnoge interesantne stvari su se dešavale u ruskoj kulturi, Sankt Peterburg bio je recimo jedna kulturna prestonica sveta, ne preterujem, to je zaista bilo tako. Međutim, posle 24. februara svi ti poduhvati u kulturi pokušavaju da prežive, ali nemoguće je preživeti u zatvorenom društvu, kulturi trebaju otvorene granice, barem mentalno ali, ne samo tako, već i geografski. Činjenica da smo mogli da putujemo, da su nam mnoge izložbe, muzičari dolazili, išli smo na turneje po svetu, imali smo evropski kontekst, sad taj kontekst više ne postoji. Ja sam ceo život gradila mostove između evropske i svetske kulture sa ruskom. Mislila sam da je to moj zadatak, moj cilj, a ti mostovi su iznenada uništeni, i to se desilo posle 24. februara. To je katastrofa na prvom mestu jer su mnogi ljudi izgubili živote, ali to je katastrofa i za rusku kulturu.“

Ona je rekla i da ruska kultura nije isto što i ruska država. „Kultura može da preživi i preživeće sigurna sam, svakako, i čak i izvan granica Rusije. Sa današnjim sredstivima komunikacije, toliko mnogo talentovanih ljudi koji rade u inostranstvu, zajednicama u drugim zemjljama koje mogu da komuniciraju među sobom, taj novi talas ruske imigracije ima šansu da postoji kao kulturno jedinstvo. Ne vidim, međutim, neki najbolji scenario za rusku državu, za Rusiju, tu je veoma tragična situacija po mom mišjenju. A za rusku kulturu se nadam se da će preživeti u bilo kojim političkim uslovima i ja radim sve što mogu u tom cilju.“

Ona je rekla uticajne osobe trbea otvoreno da govore o lošim stvarima koje se događaju oko nas.

„Biti disident nije moje zanimanje, ja sam osoba koja se bavi kultrom, ja nisam političar, neću biti političar, neću imati svoju stranku ili biti izabrana na izborima. Ali ako se bavite kulturom ne možete da nemate ništa sa politikom, pogotovo u pozorištu, pozorište nije samo umetnost, to je društveni institut, naravno da morate biti uključeni u društvena, politička, geopolitička pitanja, ako ste pravi predstavnik polja kulture. Ja ne igram ulogu disidenta, ali naravno da imam mišljenje o tome što se događa oko mene, ne mislim da umetnost može da utiče na stvari ili da menja mišljenja ljudi na brzinu, i to nije ni cilj umetnosti. Mislim da umetnost treba da rešava probleme na drugom nivou, metafizičkom, ontološkom, društvenom naravno, ali ne treba mešati kulturu, umetnost i novinarstvo na primer… Ali ako vi kao predstavnik kulture imate neku moć, ako ste uticajni možete nešto da kažete ljudima, kao neko ko kreira mišljenje vi to morate da uradite, ne svojom muzikom ili predstavom, možete i tako, ali na drugom nivou, ali kao osoba, svako mora da otvoreno govori o tome šta se događa, šta misli o užasnim stvarima oko nas.“

Govoreći o ovogodišnjem programu Bitefa, Davidova je rekla da je selekcija veoma zanimljiva. „Gledala sam Kejti Mičel, to je veoma važna predstava po svojoj temi, u programu je i Jan Martens, jedan od najvažnijih predstavnika savremenog plesa… ako je selekcija dobra, nije bitan koncept, na prvom mestu su važne predstave, a na Bitefu je program veoma dobro odabran“, zaključila je gošća festivala.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!