Filmovi na festivalu „Slobodna zona“ kao protivotrov nasilju

Kultura 05. nov 202112:56 0 komentara
N1

“Nasilje postaje dominantna tema u čitavom svetu, nešto što utiče na sve nas. Ovi filmovi su vrsta protivotrova tom nasilju i mi se nadamo ne baš da ćemo moći nešto drastično da promenimo, ali da ćemo skrenuti pažnju na te mehanizme koji postoje i kako im se odupreti,” izjavila je selektorka međunarodnog programa festivala Slobodna zona Branka Pavlović, u vezi sa činjenicom da je upravo nasilje jedna od najvažnijih i najzastupljenijih tema ovogodišnjeg festivala. "Izbor filmova savršeno oslikava u kakvom svetu živimo ali nas i podseća na to koliko film može da promeni stvari."

Šest dana, tri grada, deset bioskopa, 62 igrana i dokumentarna celovečernja, i više od 20 kratkometražnih filmova uz dve domaće premijere. To nas u brojkama očekuje na 17. Slobodnoj zoni. Ona je već počela i traje do 9. novembra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.

Dosadašnji rad jednog od gostiju Slobodne zone, španskog reditelja Roberta Salinasa, je uglavnom bio fokusiran na društvena i kulturna pitanja. Film “Plesač sa Kube” je prema rečima reditelja „istraživanje nekih konkretnih trenutaka u životima svih nas, pogotovo u adolescentskom periodu kada postajemo odrasli ljudi. Radi se o mladom kubanskom plesaču, baletskom igraču koji je prisiljen da napusti Kubu gde živi, i počne svoj život iznova u Sjedinjenim Američkim Državama. U pitanju je, naravno, i traženje njegovog sopstvenog identiteta ali i konstruisanje sasvim novog, pomešanog kubansko američkog identiteta.“

Kada sa Kube ode u Ameriku, on se suočava sa različitim izazovima:

„Najpre, mora da napusti svoju prvu ljubav – to je već veliki problem i veliki bol, što naravno utiče na njega. Mora da počne iznova i kao umetnik, jer način na koji se balet izvodi na Kubi drugačiji je od onoga u SAD. I mora da shvati nešto o sebi, o svom ličnom ali i političkom identitetu u trenutku kada su se odnosi između Kube i SAD prilično pomerili. Tako da je ovo svakako priča sa više slojeva – film o porodici, identitetu, prvoj ljubavi i o svemu onome što ponekad morate da žrtvujete da biste postigli sopstvene ciljeve“, rekao je reditelj.

Biografski filmovi su otvorili i zatvoriće festival. Interesantno je da film “Drumski trkač: Entoni Bordejn”, koji je publika imala prilku da vidi na samom otvaranju, neće ići u bioskopsku distribuciju niti će moći da se pogleda online.

„To je film o jednom čoveku koji je kroz svoje delo i svoj rad – kuvanje – u stvari uspeo da prenese jednu dublju poruku da samo kada si otvoren prema svetu, kada si spreman na putovanja, spreman da se usudiš i uputiš u određenom pravcu, možeš da doprineseš i promeniš svet. To je nešto o čemu često govore filmovi Slobodne zone. Čitav naš program je tako koncipiran da se bavi ovakvim temama i mislim da je Bordejn bio pravi izbor za početak“, smatra selektorka međunarodnog programa.

Roberto Salinas istakao je da je iskreno srećan što je u Beogradu. „Bio sam na otvaranju i bilo je veoma emotivno i uzbudljivo videti toliko ljudi u bioskopskoj dvorani. Ovo je za sve nas bila jako teška godina i zaista sam zahvalan i srećan što mogu da budem prisutan na festivalu i predstavim film publici.“

“The Troublemaker: Behind the Scenes of the United Nations” je Salinasov film koji je prikazan na brojnim festivalima širom sveta, ali je prema rečima reditelja u pitanju izrazito drugačiji film. “Plesač sa Kube” je zapravo priča o dečaku koji pravi svoje prve korake, bije svoje prve bitke, a “The Troublemaker“ je bio o čoveku koji vodi svoju poslednju bitku. Iskustvo i doživljaj su drugačiji sa različitim filmovima.

Salinas ističe i da se publika razlikuje u zavisnosti od toga u kom delu sveta prikazuje filmove, ali da je zapravo svuda i uvek uživanje posmatrati i zapažati finese u reakcijama, i da je svuda bilo, u izvesnom smislu posebno, ali generalno dinamično i interaktivno pre pandemije. „Ono što ja uvek očekujem od filmske publike jeste radoznalost, pre svega za film. I ja sam radoznao šta će to publika da očita iz filma, kako će da reaguje. Jedino očekivanje koje imam je da posetioci učestvuju u razgovorima, debatama, i različitim vidovima razmene nakon filma.“

Film koji zatvara ovogodišnji festival Slobodna zona je film “Spenser”. On ima svoju svetsku premijeru 5. novembra, a publika u Beogradu, Novom Sadu i Nišu će moći da ga pogleda 9. novembra.

„To je film Pabla Larena koji je poznat publici Slobodne zone, mi sve već prikazali dva njegova prethodna filma“, podseća Branka Pavlović, uz objašnjenje da je u pitanju mešavina biografskog filma i bajke u filmu o onome što je moglo da se dogodi tokom nekoliko sudbonosnih dana kada je princeza Dajana rešila da se razvede od princa Čarlsa. „Meni je zanimljivo da je reditelj rekao – moja majka mi je stalno govorila da pravim neke filmove koji joj uopšte nisu interesantni – sada sam napravio jedan koji će se, nadam se, dopasti mojoj majci.“

Roberto Salinas je i reditelj i producent i scenarista i direktor fotografije, koji ne gubi nadu da film i umetnost imaju moć da menjaju stvari.

„Verujem da imamo veliku odgovornost kao autori filmova da se bavimo određenim problemima koji su važni za sve nas. Nadam se i verujem da je dokumentarni film tu posebno važan, i da se baš on konstantno razvija tokom poslednjih godina. Imamo sve više i više kreativnih rešenja, sve više različitog filmskog jezika, ima toliko filmova, različitih slika, priča oko nas i oni utiču na publiku. Tako da da verujem da mi zaista imamo veliku moć i ne samo to – imamo mogućnosti da stvorimo i promene kroz naš rad.”

Film “Slučaj: Ti” je privukao veliku pažnju publike i ponovo nas vraća u tematski domen nasilja. Selektorka međunarodnog programa festivala Slobodna zona ističe da se „u njemu radi o pet veoma mladih žena koje su prisustvovale jednom kastingu na kome su od njih tražene izvesne stvari koje prelaze određene granice. Ali bilo je potrebno pet godina da se one odluče da zajedno sa rediteljkom filma provedu četiri dana u jednom zaštićenom prostoru, pozorišnoj sceni bez ikakve dekoracije, gde su praktično ponovo proživele tu traumu. Svih pet glumica su ispričale šta se tu dogodilo, uključujući i rediteljku. To je jedna vrlo, vrlo važna i aktuelna tema. Rediteljka nažalost nije mogla da dođe na festival, ali posle filma postoji snimak gde ona odgovara upravo na ta pitanja koja su stvarno vrlo neprimerena, poput – a zašto ste vi išli tamo, to je vaš posao, glumice su to – i tome slično. To su grozne stvari, takvi komentari koji se mogu čuti ili pročitati na društvenim mrežama. Ovaj film jako dobro pokazuje kako izgleda zloupotreba moći i gde su te fine granice, pogotovo u svetu umetnosti, odnosno ovde konkretno u svetu glume.“

U festivalskom duhu, Slobodna zona i ove godine nudi znatno više od samog filmskog programa i sa publikom će nakon projekcije svojih filmova razgovarati reditelj Roberto Salinas iz Italije, ruski rediteljski dvojac Svetlana Rodina i Loran Stup, albanski autor Ardit Sadiku, Fredrik Gerten iz Švedske, hrvatska glumica Gracija Filipović, hrvatska rediteljka Tiha Gudac, srpska rediteljka Senka Domanović, hrvatski glumac i reditelj Damir Markovina i iranska rediteljka Firuze Hosrovani.

Festival će biti zatvoren 9. novembra projekcijom filma „Spenser”. Na svečanom zatvaranju u Domu omladine Beograda biće dodeljene nagrade za najbolje angažovane filmove u međunarodnoj i regionalnoj konkurenciji, najbolji film u okviru selekcije 14+, najbolji film u okviru selekcije 8+, nagrada „Hjuman rajts“ i nagrada publike.

Ovogodišnji festival su podržali Ministarstvo kulture i informisanja, Rekonstrukcija Ženski fond, Sekretarijat za kulturu Beograda, Gradska uprava za kulturu Novog Sada, Filmski centar Srbije i Francuski institut.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!