“Kelti“, Janko Baljak i Filip Čolović u trci za Srce Sarajeva

Kultura 25. jul 202123:09 0 komentara
Promo / SFF

Film "Kelti" Milice Tomić uvršten je u glavni takmičarski program predstojećeg Sarajevo film festivala, a u konkurenciji za nagradu Srce Sarajeva nalaze se i dokumentarni film Filipa Čolovića “Potreba za mržnjom“ i Janka Baljka "ŽŽŽ" koji će imati svetsku premijeru.

Posle Berlinala “Kelti“ naše rediteljke Milice Tomoviće imaće regionalnu premijeru na Sarajevo Film Festivalu, a dokumentarci „ŽŽŽ“ (Žurnal o Želimiru Žilniku) Janka Baljka imaće svetsku, „Potreba za mržnjom“ Filipa Čolovića regionalnu, a „Pejzaži otpora“ Marte Popivode u koprodukciji Srbije, Francuske i Nemačke, imaće bosansko-hercegovačku premijeru.

POVEZANE VESTI

Sarajevo Film Festival biće održan od 13. do 20. avgusta a za nagrade „Srce Sarajeva“ boriće se 47 ostvarenja u četiri selekcije koji obuhvata filmove i autore iz Albanije, Armenije, Austrije, Azerbejdžana, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kipra, Grčke, Gruzije, Mađarske, Kosova, Severne Makedonije, Malte, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Slovenije i Turske.

U četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma – 18 filmova će imati svetsku, tri međunarodnu, jedan evropsku, 24 filma regionalnu i jedan domaću, bosanskohercegovačku premijeru.

Ove godine selekcioni tim pod vodstvom Izete Građević, kreativne direktorke Sarajevo Film Festivala, pogledao je 683 filma, od toga 135 dugometražnih igranih, 153 dokumentarnih, 245 kratkih i 150 studentskih.

U kategoriji igranog filma, po izboru scenaristkinje Elme Tataragić, za najbolji film, režiju, glumicu i glumca, u trci je devet naslova, od kojih će dva imati svetsku premijeru – „Elegija lovora“ crnogorskog reditelja Dušana Kasalice u koprodukcija sa Srbijom, i „Stvari vredne suza“ mađarske rediteljke Kristine Grosan.

U konkurenciji su i regionalne premijere, među kojima je porodična drama „Murina“, koja je hrvatskoj rediteljki Antoneti Alamat Kusijanović donela Zlatnu kameru na nedavno završenom Kanu, „Kelti“ naše rediteljke Milice Tomović, koji je premijerno prikazan na Berlinalu, gruzijska „Bebia, jedina čežnja moje duše“ scenarstkinje i rediteljke Juje Dobrackous, grčki „Mesec, 66 pitanja“ Žaklin Lentzou. U trci su i filmovi albanskihreditelja sa Kosova, Luane Bajrami „Brdo na kojem ričulavice“ i „Tražeći Veneru“ Norika Sefa, kao i „Velika sloboda“ nemačkog reditelja Sebastijana Mejsa.

U katogoriji dokumentarnih filmova, koje je selektovala Rada Šešić, za Nagradu za ljudska prava i Specijalnu nagradu žirija, takmiči se 15 naslova, među kojima su i tri naša filma. „ŽŽŽ“(“Žurnal o Želimiru Žilniku“ reditelja Janka Baljka,“Potreba za mržnjom“ Filipa Čolovića i „Pejzaži otpora“ Marte Popivode.

Konkurencija će im biti filmovi „Kad smo mi bili oni“ bosanskog oskarovca Danisa Tanovića i Damira Šagolja, „Bosanski Brodvej“ Jasmine Beširević, „Disturbed Earth“ Kumjane Novakove, “Dive“ Matea Korosija, “Horizont“ Tanje Deman, “Isti san“ Vlada Petrija, “Nedeljom“ Keti Papademe. U ovoj selekciji su i dokumentarci “Sani“ Keti Mačavariani, “Pomirenje“ Marije Zidar, “Tvornice radnicima“ Srđana Kovačevića, “Looking for horses“ Stefana Pavlovića, “Lesenfants terribles“ Ahmeta Necdeta…

I za ostale dve selekcije bile su zadužene dame. Za takmičarski kratki film selektorka je Elma Tataragić, a za studentski Asja Krsmanović.

Najbolje kratko ostvarenje postaje i kvalifikacioni film za prijavu za nagradu Oskar. U ovoj trci su “Drhtaj srca“ Azera Gulieva (Azerbejdžan),“Sa balkona“ Arisa Kaplanidisa (Grčka),“Solo Mod“ Tamare Kotevske (Severna Makedonija, Turska, SAD),“Sve što dolazi“ Matea Ugrina (Hrvatska, Francuska), “Brutalia,Dani rada“, Manolis Mavris (Belgija, Grčka), “Interfon15!“ Andrei Epure (Rumunija), “Kazneni udarac“ Roka Bičeka (Hrvatska, Slovenija, Austrija), “Raseljeni“ Samira Karahoda (Kosovo), “Severni pol“ Marije Apčevske (Severna Makedonija, Srbija) i“Steakhouse“, Špela Čadež (Slovenija, Nemačka, Francuska).

Za najbolji studentski film boriće se 12 ostvarenja iz Crne Gore,Bosne i Hercegovine, Grčke, Rumunije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Austrije…

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!