Kriza domaćeg filma: Ministar krivi "jalovo trošenje", stvaraoci - da je država novac za kinematografiju dala nekom drugom

Kriza je evidentna ali se na njene uzroke različito gleda. Pokazala su to dva skupa o srpskom filmu. Državni, na Zlatiboru, koji je umesto planirana dva dana trajao samo nekoliko sati - pretpostavlja se zbog neočekivano malog broja učesnika. Drugi na beogradskom FDU, okupio je osam udruženja koja broje više od hiljadu filmskih profesionalaca.
Oglas
Da je srpski film u krizi, saglasni su i jedni i drugi. Ali to šta je razlog krize – tumače potpuno drugačije.
Dok iz Ministarstva kulture stižu optužbe o „jalovo utrošenom novcu“ i više desetina filmova za koje je država izdvojila sredstva, a nikada nisu snimljeni, filmski profesionalci iz vodećih udruženja upozoravaju da je problem nešto posve drugo i - na drugoj strani.
"Kroz otvoreni dijalog, učesnici su došli do određenih zaključaka koji čine osnovu za rešavanje problema sufinansiranih nezavršenih filmova", navode u Ministarstvu kulture.
Reditelj Srđan Dragojević to objašnjava drugačije:
„Kriza je naravno indukovana da bi se pre svega, to je važno, gurnula činjenica da godinu i po dana nema konkursa. Da je osam miliona evra namenjeno kinematografiji prenamenjeno, negde verovatno za EXPO. Tako da nema uopšte kinematografije godinu i po dana. I onda su se setili da kažu 52 ili 53 filma, što je naravno klasična radikalska laž."
Mnogo je manje nesnimljenih filmova u pitanju, navode filmski stvaraoci, a završeni nisu uglavnom jer proizvodnja filma traje više godina, a za projekte Ministarstvo u startu ne izdvaja dovoljno, pa se autori dovijaju da nađu ostatak novca.
„Kada dobijete 250.000 ili 300.000, a film vam košta milion, a to je prosečan film, vi se radujete prvo nedelju dana, a onda se hvatate za glavu! Zato što manjinske koprodukcije, svi fondovi u regionu, u Evropi, traže da imate od svoje zemlje 50 odsto dobijenog. Mi dobijamo 20-30 odsto. I to je najveći problem. Mi kad dođemo sa svojih 250.000, oni kažu: 'gde si, bre, pošao, gde konkurišeš ti to?'", dodaje Dragojević.
Kao da, kaže sagovornik N1, dobijete konzervu, ali ne i otvarač.
A onda se još i problem prebacuje na vas.
Uz to, ne krivi ministar autore samo za „jalovo potrošene novce", već, ponovo, i da prave - „antisrpske filmove".
„...izrazito antisrpske filmove. Država Srbija davala je novac producentima koji su snimali filmove u kojima se Srbi prikazuju kao dežurni ratni zločinci. Pale, siluju, ubijaju, muče", tvrdi Nikola Selaković.
Dragojević odbacuje optužbe.
„Pa mi smo mnogo veći Srbi nego oni. Mi kritikujemo, da bi narodu bilo bolje, da bi građanima bilo bolje. Kakvi crni antisrpski? Namera je verovatno da unište Filmski centar, da oni odlučuju o filmovima, da vrate to na Ministarstvo i da onda ćaciji snimaju o Draži, o Kalabiću, ne znam ja, svoje falsifikate istorije.", rekao je Dragojević.
Dok režim tvrdi da brine o filmu, filmski profesionalci upozoravaju da svedočimo najdubljoj sistemskoj krizi kinematografije poslednih decenija.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas