I - nema sat u kući
Kragujevčanka posao na Mašinskom fakultetu zamenila umetnošću - slika unikate na svili
U kragujevačkom naselju Pivara velika porodična kuća, a u njoj umetnički studio Vesne V. Maksimović. Ona je dizajnerka umetničkih dela sa etno-motivima oslikavanja na svili, pesnikinja, nagrađivana umetnica na harmonici, vlasnica brenda „Ponosno ponesi” i umirovljena mašinska inženjerka.
"Kada se duhovno uravnotežite i život vam postanu slike – ne postoje vreme i granice". Tim rečima ova izuzetna dama dočekuje reportera portala N1 na vratima svog doma.
Tajne slikanja na svili Vesna V. Maksimović je započela da otkriva 2014. godine kada je zbog invaliditeta prestala da radi na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu, u Centru za bezbednost saobraćaja. Spletom životnih okolnosti našla se na radionici oslikavanja svile udruženja OSI – Centar za samostalni život Kragujevac. Prethodno je slikala tehnikama ulje na platnu i akril.
„Bila sam radno angažovana u Centru za samostalni život i radionica slikanja na svili me je umetnički i dizajnerski pokrenula kao nikada ranije. Tamo sam oslikala na svili devet marama i ešarpi i shvatila da to nisu samo obične nasumične šare. Iz mene se aktivirao talenat za kreativnost na svili. Nesvesno sam, s vremenom, primenila sva prethodna znanja, iskustva i snalažljivost i toliko sam usavršila tehnike slikanja na svili da danas ne postoji tehnika u svetu koja se koristi, a da je ja ne primenjujem – od drevne indonežanske batik tehnike do svih ostalih”, govori za portal N1 umetnica Vesna V. Maksimović.
Od odlaska u invalidsku penziju 2016. godine ona se potpuno posvetila sticanju tehničkih i kreativnih znanja usmerenih na svilu. Ubrzo je usledila prva samostalna izložba u prostoru o kom većina umetnika sanja.
Oslikavanje na svili kreće ranim nanošenjem voska kojim se prave konture motiva na unikatu, a tek kada se vosak osuši, sledi tehnika bojenja.

„Moju prvu samostalnu izložbu velikih formata – slike na svili, predstavila sam 2019. godine u galeriji Narodnog muzeja u Kragujevcu. To niko ni pre ni kasnije nije ponovio kada je reč o oslikavanju na svili, u tako prestižnoj umetničkoj galeriji. Zahvalna sam na podršci republičkim i gradskim nadležnim ustanovama kulture. Već 2021. godine imala sam drugu samostalnu izložbu u kragujevačkom Malom likovnom salonu. Reč je o izložbi pod nazivom ’Odsjaj svile’, na kojoj sam izložila velike tunike, inspirisane ornamentalnim nasleđem srpske srednjovekovne umetnosti.
U Malom likovnom salonu sam bila izložila i lampe sa oslikanim svilenim abažurima”, dodaje Vesna.

Ona stvara svilene oslikane marame, ešarpe, kimona, tunike, maske za spavanje i slike na svili. Ima Instagram i TikTok profile i sajt www.vesnamaksimovic.rs.
Kada vam duhovno uravnotežen život postanu slike

„Moj život su slike. Imam 54 godine i došla sam u fazu kada sam duhovno uravnotežena i život su mi postale slike. Mene vreme ne zanima. Nema granica. U kući nemam sat. Meni novac nije pokretač. Radim bez krajnjeg cilja šta će mi to doneti. Kada se duhovno uravnotežite i život vam postanu slike – ne postoje granice ni vreme", navodi naša sagovornica.
Slikarka Vesna je umetnica u raznim domenima. Do sada je, od 2010. godine, objavila šest zbirki poezije. Prva je bila „Miris vanilije”, 2016. „U prolazu”, „Zidine” 2019. godine, zatim „Sa druge strane zida” 2020. Peta zbirka poezije „Naličje dvojnika” iz 2023. i konačno dvojezični naslov „U službi” (2025).

Za predstavljanje zbirke „U službi” priređen je dramski prikaz koji je izveden u velikoj sali kragujevačkog Knjaževsko-srpskog teatra, uz nastup poznatih glumaca i maestra na harmonici Dragana Grega (foto).
Bolest joj okončala karijeru umetnice na harmonici
Ni muzička umetnost nije „zaobišla” ovu izvanrednu Kragujevčanku. Sviranje na harmonici učila je od velikih umetnika, nastupala u dva kragujevačka kulturno-umetnička društva, bavila se obrazovanjem mladih umetnika harmonike. Nikada nije tezgarila, samo je svirala u orkestru folkloraša

„Od desete godine sviram harmoniku. Najpre mi je profesor bio maestro Đokica Jovanović, a kasnije Zoran Isailović – Isa u SKC-u. Bila sam svojevremeno jedna od retkih žena u Jugoslaviji koja svira na harmonici klasičnu i narodnu muziku. Bila sam šef orkestra u kulturno-umetničkom društvu, a 1993. godine u Sokobanji na takmičenju za Prvu harmoniku Jugoslavije, u konkurenciji dueta, Dragan Grego i moja malenkost smo osvojili drugu nagradu. Sa prekidima sam bila aktivna na harmonici do 1998. godine – zbog bolesti, a poslednji put sam nastupala 2006. godine na koncertu Abraševića u Banjaluci", priča nam Vesna.
Vesnin brend „Ponosno ponesi”
Odlazak u prevremenu penziju bio je „okidač” za nove i nove ideje koje je Vesna, kao dizajner primenjene umetnosti, pretočila u jedinstveni brend – „Ponosno ponesi”.

„Susrela sam se sa pitanjem bližnjih – kako dostojanstveno odneti slavski kolač do crkve. Pred Novu godinu, došla sam na zamisao da namenski dizajniram torbu za nošenje važnog komada kao što je slavski kolač. Nabavila sam materijal i tada mi se ’otvorilo 1.000 ideja’. Odlučila sam da torbe budu u etno-dezenu, u svetlu srpske tradicije. Napravila sam kvadratne i okrugle torbe za slavski kolač od kvalitetnih i otpornih materijala, pa se te torbe mogu prenositi praktično sa kolena na koleno. Dizajnirala sam, a šnajderi mi uslužno šiju i torbe za dve flaše vina, torbice za žito, vino i činije, zatim platna za ispod slavskog kolača, nadstolnjake od etno-materijala, oslikane flaše za vino sa motivom ’tri prsta’, torbe za bukliju u dezenu naše trobojke. Tu su zašivene etikete za etno-proizvode – ’Srećna slava’”, ponosno ističe ova višestruko nadarena Kragujevčanka i vlasnica brenda „Ponosno ponesi”.
Njeni unikati kao što su svilene oslikane marame, ešarpe, kimona, tunike, maske za spavanje i slike na svili, ali i torbe i platna za slavski kolač moge se pronaći na Instagram i TikTok profilima i sajtu www.vesnamaksimovic.rs.
Na samom kraju priče o umetnici Vesni V. Maksimović treba naglasiti da se spletom životnih događaja pronašla u primenjenoj umetnosti oslikavanja svile, ranije se kaleći prozom, muzikom i harmonikom. Po zanimanju ona je umetnica, a po obrazovanju mašinski inženjer. Radila je na matičnom fakultetu pet godina, a pre toga decenijama u spoljnotrgovinskom poslovanju.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare