Šta vreba iz posteljine koju ne menjamo dovoljno često?

Lifestyle 15. avg 201712:18 > 12:19
Shutterstock

Naučnici upozoravaju da se u postelji u kojoj spavamo, ako je ne menjamo dovoljno često, skupljaju gljivice, bakterije, znoj, sekreti, kao i brojne grinje koje mogu da izazovu alergije, napade astme ili infekcije. Evo nekih saveta stručnjaka za “zdraviji” san.

Posteljina koja nije čista privlači razne vrste alergena. Čak i prašina koja se nalazi u vazduhu skuplja se u posteljii, i udišemo je tokom spavanja.

Imajući u vidu da u proseku jedna u šest osoba pati od nekog oblika alergije ili nekog respiratornog oboljenja, a da čovek u proseku provede trećinu života u krevetu, jasno je zašto je čista posteljina neophodna za zdravlje, kaže mikrobiolog i patolog sa Medicinskog fakulteta Njujorškog univerziteta Filip Tierno, a prenosi Korijere.

Šta sve “stanuje” u našem krevetu

Zastrašujuć je spisak bakterija koje se nastanjuju u krevetu, dodaje taj stručnjak. “Gljivice, bakterije, dlake životinja, razni ostaci ljudskog tela poput znoja, pljuvačke, sekreti, urin, ćelije kože”, kaže.

Istraživanja pokazuju da čovek prosečne građe može da “ostavi” u krevetu do 100 litara znoja godišnje, a da u jastucima, punjenim perjem ili sintetičkim, može da se nalazi između 4 i 17 vrsta gljivica.

Osim toga, u posteljini često završe i ostaci hrane koju ponekad imamo običaj da jedemo u krevetu, kao i kozmetički preparati poput ulja ili krema za telo.

Kreveti su savršeno “gnezdo” za grinje, zbog vlažnog okruženja, idealnog za njihov opstanak. Može ih biti 12 hiljada na svaki gram prašine i čak do million u dušeku na kojem spavamo. «To su mali insekti koji mogu nepovoljno da utiču na astmu, pogoršaju ili izazovu alergije”, kaže Tierno.

Korišćenje posteljine od prirodnih materijala, poput pamuka ili lana, kroz koje vazduh lakše struji, pomaže da ih zadržimo dalje od naših kreveta.

Shutterstock

Koliko često treba menjati posteljinu?

Prema mišljenjima stručnjaka, idealno je da se posteljina menja jednom nedeljno, naročito leti kada spavamo u tanjim pidžamama i koža je direktnijem kontaktu sa materijalom.

“Ovo je preporuka, savet za najbolje održavanje čistoće, može biti dovoljno da se posetljina menja i na deset dana, ali najbolje bi bilo da se ista ne koristi duže od 12 dana”, dodaje taj profesor.

Leti bi trebalo da ćebad, jorgane, punjene pokrivače koje ne koristimo, odložimo u vakum-kese, a zatim u tamniju torbu – naime, nedostatak svetlosti i vazduha su odličan način da se ti insekti iskorene.

Osim toga, posle pranja, nikada ne treba odložiti posteljinu u omar dok je još vlažna, kako se ne bi stvorio ambijent koji podstiče širenje grinja.

Nenamešten krevet izgleda neuredno, ali tera parazite

Ostavljanje nenameštenog kreveta, sa čaršafima i pokrivačima na vazduhu, rasteruje parazite iz prašine, utvrdili su istraživači Univerziteta u Kingstonu u Engleskoj.

Ovaj savet posebno odgovara onima koji su lenji i manje uredni.

“Za grinje su uslovi za život bolji u krevetu nego na otvorenom”, objašnjava biolog Stiven Pretlov, autor tog istraživanja.

Ako ostavite nenameštenu posteljinu na krevetu, uslovi života za grinje postaju ubrzo slični onima na ostalim predmetima u prostoriji.

“Budući da ti paraziti mogu da prežive samo zahvaljujući vodi koju crpe iz okruženja, ostavljanje nesređenog kreveta tokom dana eliminiše vlažnost u posteljini, pa grinje dehidriraju i polako umiru”.

A pidžame….?

Pidžame i spavaćice koje nosimo dve nedelje ili duže mogu da postanu pravo leglo bakterija koje mogu završiti na drugim odevnim predmetima s kojima dođu u kontat, na primer u veš mašini, upozoravaju stručnjaci.

Oni preporučuju i da se garderoba u kojoj se spava pere svake nedelje.

Prema istraživanju koje je u Velikoj Britaniji sprovelo jedno preduzeće za proizvodnju dušeka, muškarci pidžame menjaju na 13 dana u proseku, a žene na čak 17 dana.

Ovi rezultati zaprepastili su israživače, koji upozoravaju da se tako rizikuju infekcije kože, pa čak i upale bešike.

“Kod svih ljudi na koži i u crevima žive razni mikroorganizmi. Oni uglavnom nisu štetni, ali mogu to da postanu ukoliko završe na pogrešnom mestu, odnosno ako dođu u kontakt sa drugim delovima našeg tela”, kaže Seli Blumfild sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicine.

Tako se na primer, upozoravaju lekari, prenosi i ešerihija koli, koja može da izazove upalu bešike, stafilokoke, ili čak i MRSA – super-bakterija otporna na lekove koja može biti veoma opasna.