Zamislite da dan započnete muslijem od buba, da za ručak imate pecivo napravljeno od brašna insekata, a za večeru pečene skakavce. Sigurno se mnogima na ovakav dnevni meni okrene u stomaku, ali hrana na bazi insekata uskoro će postati uobičajen proizvod. EU gotovo svake godine proširuje listu dozvoljenih insekata za konzumaciju, ali se čini da to sve ide nekako sporo. Na dalekom istoku, Africi i Južnoj Americi insekti su odavno deo tamošnjih tradicionanih kuhinja, ali se ostatak sveta i dalje opire njihovom uvođenju u dnevni meni. Jesu li insekti hrana budućnosti? Koje su prednosti buba u ishrani i ima li rizika od bolesti?
Zamrznuti, sušeni ili u prahu. Mogu da se kuvaju, peku, pohuju, a mogu i kao prilog. Jeftini su, svuda dostupni i izuzetno hranjivi.
Docent Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Miloš Petrović kaže da u literaturi može da se nađe podatak da insekte svakodnevno koristi više od dve milijarde ljudi – to su ljudi uglavnom iz daleke Azije i južne Amerike.
Poslednje dve godine je priča daleko više u fokusu medija kako u Evropi i na Balkanu. Kaže da je probao sve insekte koji se nalaze na jelovniku, a smatraju se bezbednim po Evropskoj uniji – popci, skakavci, dve vrste brašnara… „Brašnari imaju naijinteresantniji ukus, prijatno biste se iznenadili kakava je tekstura, a kakav je ukus. Ukus najviše podseća na indijski i brazilski orah, a tekstura nas najviše podseća na kvalitetne čvarke“, kaže sagovornik N1.
Petrović objašnjava kako se pripremaju insekti: drže se u hranljivom supstratu od mekinja i pivskog kvasca, posle se ostavljaju 24 sata na izgladnjivanju i oni tada izbacuju sve iz organizma. „Tada tek pristupate blanširanju – kuvanje na 100 stepeni, tri, četiri minuta i posle blanširanja možete da ih pripremite na način koji želite“, navodi. Petrović je ispričao i da ih je jedan njegov kolega obložio čokoladom, što je, kako kaže, bio spektakl od ukusa.
Aleksandar Gavrilović, vlasnik farme insekata iz Hrvatske, inače zaposlen na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, bavi se, takođe, istraživanjem insekata. Gaji dve vrste insekata – cvrčka i larve, a već dugo prave brašno.
I ne samo to. Kako nam je preneo, razvili su tehnologiju za svetlo i tamno pivo od cvrčka. Kaže da zakoni još u Hrvatskoj nisu implementirani, pa ovo što proizvode – dele. Prenosi da su im ljudi kojima su poslužili cvrčke najpre bili uvereni da jedu nešto iz mora.
Petrović je ispričao da u centralnoj Africi i u južnoj Americi ljudi jedu više od 20 vrsta smrdibuba ili, kako ih stručnjaci zovu, mirisnih stenica. „Skine im se glava i jedu ih kao suncokret“, dodaje.
Što se tiče bubašvaba, docent kaže da one nisu na jelovniku ljudi, ali da u Kini postoje fabrike koje proizvode brašno koje se prodaje proizvođačima stočne hrane.
Navodi i da na moru velike, divne palme propadaju zbog palminog surlaša. Njegove larve su izuzetno sočne i krupne i lako se prikupljaju kada se nađe palma koju su napali, dodaje. Takođe jede se i veliki broj gusenica, kaže. Navodi da se trutovi na primer jedu u Aziji.
Ko je alergičan na plodove mora, verovatno će biti i na insekte
Larva je, što se tiče nutritivne vrednosti, bogatija od normalnih izvora proteina, navodi Petrović.
„Problem koji može nastati prilikom konzumacije sirovih larvi su alergijske reakcije. Ljudi koji žive na Mediteranu, koji često konzumiraju morske plodove, navikli su na određene proteine koji se nalaze u zglavkarima, a kada pričamo o ljudima iz Češke, Poljske, Srbije – tu mogu da nastanu problemi – alergijska reakcija – da utrnu usta, da svrbi jezik… Ali i reakcije kao kod ljudi koji su alergični na kikiriki ili jagode. Ukoliko uvodite bilo koju novu hranu, bez obzira da li se radi o insektima ili ne, uvodite je polako, napr. neka to bude četvrtina normalnog obroka, čisto da vidite kako ćete reagovati“, savetuje Petrović.
Gavrilović ukazuje na to da brašno od insekata sadrži 67 posto čistog proteina, dobijate svih devet esencijalnih aminokiselina, vitamine D kompleksa…
Za kilo proteina dobijenog na ovaj način, kaže, potrebno je mnogo manje obradivih površina, vode, resursa…
Što se tiče alergija, kako kaže Gavrilović, obaveza svih proizvođača EU je da se navede da proizvod sadrži insekte i da postoji mogućnost alergije. „Ako ste alergični na plodove mora, verovatno ćete biti alergični na insekte“, kaže sagovornik N1. On ističe i ekološku održivost.
Na pitanje da li će to biti „biznis budućnosti“, Petrović je mišljenja da hoće. Kaže da je istraživao tržište u Srbiji i da je došao do zaključka da kada se priča o hrani insekatskog porekla za životinje, ljudi kod nas nisu iznenađeni. „Svi znamo da kokoške kad vide, u slobodnom uzgoju, da se pojavi lavra, trčaće na nju pre nego na kukuruz. Ko bi se bavio proizvodnjom, više treba da se usmeri u upotrebu za animalnu proizvodnju. Mi smo tradicionalni, nisam sigurno koliko će ljudi da pohrli da jede insekte, makar kao zamenski obrok jednom u nedelji ili u mesecu“, kaže.
I poručuje – ko nije gadljiv treba da pokuša, jer je zaista iznenađenje kakav je ukus.
Detaljnije u videu.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare