Kako žive stariji od 100 godina

Lifestyle 14. feb 202211:31 3 komentara
NICOLAS TUCAT/AFP

Za 118. rođendan poželela je da uskoro umre. Ali dok čeka, vrata Lusil Randon, mnogo poznatije kao "sestre Andre", širom su otvorena svima koji žele da navrate.

Sestra Andre najstarija je žena u Francuskoj i Evropi, te druga najstarija na svetu. Od nje je starija samo Kane Tanaka, 119-godišnjakinja iz Japana.

Rodila se u Aleu na jugu Francuske 11. februaru 1904. Iste godine u Njujorku je otvorena prva podzemna železnica, Tur d Frans bio je u začetku, a Prvi svetski rat počeo je tek deset godina kasnije.

U njenoj sobi u staračkom domu u Tulonu nalaze se krevet, kip device Marije i radio. Njega više ne uključuje jer, kako kaže, spoljni je svet previše stresan. Većinu vremena sedi u kolicima naslonjene glave i zatvorenih očiju, kojima ne vidi.

Teško je reći moli li se, razmišlja ili spava. No kada progovori, njen glas pokazuje da je prisutna, a sećanja su joj živa.

Njen dan počinje u sedam ujutro kada je bude i voze na doručak, a potom redovno ide na misu odevena u svešteničku odoru.

Srećan rođendan, tvoj 18. predsednik

„Grozno je što zavisim od drugih“, kazala je Sestra Andre, koja je do kasnih 1970. godina radila puno radno vreme, a do svoje stote brinula se za druge štićenike doma koji su neretko bili mlađi od nje.

„Veseli me što imam društvo“ kazala je, misleći pogotovo na Davida Tavelu, svog dragog prijatelja, zaposlenog u domu u kome živi već 10 godina.

„Divan je“, rekla je stiskajući mu ruku.

Tavela je takođe i njen agent koji joj rešava intervju, probira mnoge bombonjere koje joj šalju obožavatelji, te pregleda poštu. Među njenim pismima može se naći i rukom pisana čestitka za Novu godinu 2022. koju joj je poslao Emanuel Makron, 18. francuski predsednik tokom njenog života.

Većina stogodišnjaka živi u takozvanim plavim zonama, mestima gdje ljudi generalno žive duže. Plave zone nalaze se u Okinavi u Japanu, na Sardiniji, grčkom ostrvu Ikariji, poluostrvu Nicoja u Kostariki te u gradu Loma Linda u Kaliforniji.

Superstogodišnjaci

Iako Francuska ne spada u plave zone, tamo, u Provansi, živela je i najstarija osoba s overenim rodnim listom, Žene Kalmen. Umrla je 1997. sa 122 godine.

Najstariji muškarac, retki primer muškog superstogodišnjaka u Francuskoj također je s juga, a ime mu je Andre Boit. Naziv superstogodišnjak označava osobe koje žive više od 110 godina.

Boit (111) i dalje živi u svojoj kući, nosi odela te se kloni novinara.

Godine 2015. u svetu je živelo preko pola miliona ljudi starijih od sto godina, a prema predviđanjima UN, njihov bi broj do kraja veka mogao narasti na 25 miliona. Samo u Francuskoj trenutno živi 30.000 takvih ljudi, a 1950. bilo ih je tek 200, prema podacima instituta Inse. Četrdesetak ih je staro 110 ili više godina.

Nije to malo

Među njima nalazi se i Ermin Subion, koja pri pominjenu svojih godina kaže: „To je puno godina, nije to malo. Držim se“.

No kad se probudi, sedeći u kolicima u staračkom domu podno Alpa, lice joj se ozari, a svog sagovornika vrlo pozorno gleda. Saubion ne boluje od ničega konkretno, no ostala je nepokretna i gotovo gluva. Čuje tek poneku riječ, zbog čega je izolovana od okoline.

„Ipak, kad je predugo ostavimo negde, glasno se pobuni“ kazao je zaposleni u domu.

Saubion, štićenica doma rođena u Marselju, rekla je da nikad ne bi pomislila da će ona i njena sestra, kojoj su 102. godine, živeti ovoliko dugo.

Stogodišnjaci poput sestre Andre i Ermine Subion obično ne koriste farmaceutske lekove, što „bi mogao biti razlog njihove dugovečnosti“ prema mišljenju doktorke Ženeviev Agai Drigez.

„Ona je imuna na sve. U apsolutno je savršenoj formi“, kazala je doktorka o fizičkom stanju sestre Andre.

Čekamo, doći će

Sama Andre kaže da otpornost duguje tome što je bez posledica preživela špansku groznicu 1918. Možda ima nešto u tome: Istraživači su primetili da ljudi koji su se rodili pre španskog gripa imaju veću otpornost na kovid od onih rođenih nakon nje.

U staračkom domu u Valreasu u Provansi, živi Alin Blen, 110-godišnja učiteljica u penziji.

Uživa u čitanju Pari Mača, časopisa o poznatim osobama. O njoj kažu da voli da naređuje, no da je ponekad draga.

Njena kćerka Monika, kojoj je 76 godina, posećuje je gotovo svaki dan. Alin kaže da su joj te posete najvažnije.

Nisu svi te sreće. Mnogi nemaju s kime da dele sećanja, budući da su im članovi porodice i prijatelji već umrli.

No s vlastitom smrću superstogodišnjaci nemaju problema.

„Čekamo. Čekamo kraj, smrt. Doći će.“ kazala je Subion.

Bog je gluv

Sestra Andre, pak, priznaje da je ponešto nestrpljiva.

„Biti sam s boli svaki dan nije baš nešto“, rekla je, te dodala da je „Bog ne sluša, mora da je gluv“.

Naučnici još nisu otkrili sve tajne dugog života, no imaju neke pretpostavke kako ga postići.

„Dugovečnost ide ruku pod ruku s materijalnim bogatstvom i demokratijom, pogotovo socijalnom“ tvrdi Žan-Mari Robin, demograf i gerontolog s instituta za biomedicinska istraživanja Inserm.

Kazao je i da prehrana igra veliku ulogu, te da dugovečnosti doprinosi konzumacija ribe kao kod Japanaca, te prehrana bogata povrćem svojstvena mediteranskoj.

„Nismo sigurni jesu li ti načini prehrane presudni, no nema sumnje da konzumacija pomfrita, kobasica i kupusa ne pomaže.“

All you need is love

Iako geni igraju veliku ulogu, zdrav je život presudan ako želimo da živimo toliko dugo.

„Žene Kalmen ispunila je svaki preduslov za dugovečnost, njen je način života bio besprekoran“ rekla je Katrin Levro, direktorka gerijatrijskog odeljenja u bolnici u Arlu.

„Počela je da puši s 25 godina, no pušila je samo po jednu dnevno, te bi popila čašicu porta uveče. Nikad nije preterivala“.

Krucijalni su i psihološki faktori, kao što je stav prema životu.

„Znamo da je optimističan pogled na život povezan s imunološkim sistemom“, kazala je Daniela S. Jop, profesorka psihologije starenja na Univerzitetu u Lozani.

Istraživanjem nemačkih i američkih stogodišnjaka, otkrila je da su uglavnom bili ekstrovertni, harizmatični, opušteni u društvenim situacijama, strastveni prema nečemu, orijentisani ka ostvarenju ciljeva te sposobni da se prilagode problemima.

Našao se i još jedan faktor: koketnost.

Ermin Subion redovno sređuje frizuru. Nosi dve punđice koje zove „đavoljim rogovima“, a Alin Blein pazi na to da su joj ešarpe usklađene s haljinama.

A Sestra Andre kaže da za uspešan život „treba naći veliku ljubav i ne zanemarivati vlastite potrebe“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare