Laste „izabrale“ porodicu Crnojević, nagrada za domaćine – 1.601 kg kukuruza

Lifestyle 20. jun 202121:29 3 komentara
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je porodici Crnojević u Sremskim Karlovcima, koja je osvojila priznanje "Domaćinstvo koje su laste izabrale", uručilo neobičnu nagradu - 1.601 kilogram kukuruza.

Ovi domaćini na svom imanju imaju čak 101 gnezdo seoskih lasta. Pored priznanja, Miri Crnojević uručen je 1.601 kilogram kukuruza kao nagrada za posvećeno čuvanje kolonije seoskih lasta, piše portal 021.rs.

Tonu kukuruza doniralo je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kroz program „Proleće uživo“. Pola tone kukuruza darovala je Zemljoradnička zadruga Beška, a dodatni 101 kilogram kukuruza poklonio je anonimni bračni par iz Švajcarske.

„Prošle godine zakasnili smo da se prijavimo. Međutim, ove godine sin je bio na oprezu, prijavio je naše domaćinstvo i pobedili smo. Divan je osećaj kada znate da među svim drugim domaćinima imate najviše lasta. Prvi par je naselio našu štalu sada već davne 1998. godine. Od onda redovno, svakog proleća, one nam se vraćaju. Mi smo mnogim lastama poduprli gnezda da bi sprečili stradanje jaja i mladunaca. Izuzetno ih volimo i poštujemo“, ponosno objašnjava Mira Crnojević.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Ove godine je u takmičenju „Domaćinstvo koje su laste izabrale“ učestvovalo 446 domaćinstava iz svih krajeva Srbije. U prijavljenim domaćinstvima nastanjeno je više od 21.000 seoskih lasta u 3.566 gnezda.

Između ostalih učesnika nasumičnim odabirom izvučen je dobitnik nagrade „Srećno gnezdo“. To je Živorad Marinković iz Starog Sela kod Velike Plane, kome je jedno gnezdo seoskih lasta donelo vaučer za čiju vrednost će moći da kupi 60 sadnica voća, koje će na jesen posaditi na svom imanju.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ovim takmičenjem želi da ukaže na činjenicu da su mala seoska domaćinstva koja se poljoprivredom bave na tradicionalan način i priroda koja zavisi od njih ugroženi i da im preti nestanak usled zamiranja sela i pritiska koji stvara moderna poljoprivreda. Zato je neophodna sistemska podrška malim seoskim domaćinstvima koja žele da se bave poljoprivredom na održiv način, navode.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare