EK pokreće strateški dijalog: Ima li spasa za evropsku autoindustriju?

Envato/sofiiashunkina

Evropska komisija pokreće strateški dijalog sa evropskom automobilskom industrijom, socijalnim partnerima i drugim ključnim akterima u nadi da će se naći rešenje za sunovrat auto-industrije na kontinentu.

Kao što je predsednica Ursula fon der Lajen najavila Evropskom parlamentu 27. novembra 2024. godine, Evropska komisija 30. januara pokreće strateški dijalog sa evropskom automobilskom industrijom, socijalnim partnerima i drugim ključnim akterima, objavila je Evropska komisija.

Ova inicijativa naglašava posvećenost Komisije očuvanju budućnosti sektora od vitalnog značaja za evropski prosperitet, dok istovremeno unapređuje svoje klimatske ciljeve i šire društvene ciljeve.

U saopštenju, Komisija navodi da prepoznaje hitnu potrebu za akcijom kako bi se zaštitila evropska automobilska industrija i dala joj budućnost unutar Evropske unije.

Pod rukovodstvom predsednice fon der Lajen, Strateški dijalog ima za cilj da angažuje igrače u industriji, socijalne partnere i zainteresovane strane da zajedno razumeju izazove, razviju rešenja i preduzmu konkretne akcije. Unutar Komisije, komesar Cicikostas je dobio zadatak da izradi akcioni plan za sektor, koji će imati koristi od ovih diskusija.

Strateškim dijalogom će predsedavati predsednica EK Fon der Lajen i sastojaće se od redovnih sastanaka koji okupljaju predstavnike industrije – proizvođače, dobavljače, socijalne partnere, komesare i druge zainteresovane strane, uključujući civilno društvo.

Tematske radne grupe će zatim dati detaljne predloge. Biće sprovedene i šire konsultacije sa drugim zainteresovanim stranama u industriji, kao i drugim delovima lanca vrednosti u automobilskoj industriji. Savet i Evropski parlament će biti blisko uključeni tokom celog procesa.

Od ugleda do ponora

Automobilski sektor u Evopi je od nastanka automobila ima višedecenijsku tradiciju proizvodnje vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Uživa globalnu reputaciju za izvrsnost mašinstva, kvalitet, dizajn i kreativnost.

Povezane vesti

Danas je sektor na raskrsnici: zelena tranzicija, digitalizacija i globalna konkurencija, a posebno pojava Kine kao vodećeg globalnog izvoznika automobila, suštinski su promenili konkurentsko okruženje. Sektor mora brzo da prilagodi svoj poslovni model kako bi ublažio rizike povezane sa ovim remetilačkim trendovima.

Prema studiji „Kriza sa kojom se suočava automobilska industrija EU“ tink tenk organizacije Evropskog parlamenta do 2035. godine, sva nova vozila u EU će morati da imaju nultu emisiju, makar kada kada su u pitanju goriva. Ova odredba bi trebalo da bude revidirana 2026. godine.

U 2023. godini iz Evrope je prodato 14 miliona električnih vozila širom sveta – električna vozila na baterije i plag-in hibridna električna vozila koja kombinuju manju bateriju sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem – ICE.

Ova brojka predstavlja 18% svih automobila prodatih širom sveta u 2023. godini, u odnosu na 14% u 2022. i 2% u 2018. godine.

Većina evropskih kompanija i dalje zaostaje u inovacijama električnih vozila. Aktuelne evropske kompanije se bore da naprave profitabilna i pristupačna električna vozila, posebno zbog visoke cene baterija. Samo jedno od 15 najboljih akumulatorskih električnih vozila na svetu proizvedeno je u EU.

Kina i Kina

U tom kontekstu, Kina se uzdigla kao centar za proizvodnju električnih vozila. Pojavila su se dva trenda. Prvo, kompanije u kineskom vlasništvu postaju sve konkurentnije i više izvoze na nova tržišta. Drugo, Kina postaje proizvodno izvozno čvorište za multinacionalne kompanije. Kineski izvoz automobila pretekao je Južnu Koreju 2021. i Nemačku 2022. godine, u kontekstu problema sa prevelikim kapacitetom na njenom nacionalnom tržištu.

Kina je glavni izvor uvoza automobila za EU sa ukupnim uvozom automobila u EU iz zemlje koji se povećao za skoro 40% od 2022. do 2023. Zemlja takođe dominira u proizvodnji gotovo svih sirovina i komponenti (baterije, čipovi) koji se koriste za proizvodnju električnih vozila. U međuvremenu, kineske investicije u EU duž celog lanca vrednosti električnih vozila su u porastu poslednjih nekoliko godina.

Evropska komisija je 4. oktobra 2023. pokrenula antisubvencionu istragu o uvozu električnih vozila na baterije u EU iz Kine, na osnovu toga što je ovaj uvoz bio subvencionisan i time bio štetan za industriju EU. Privremene kompenzacione carine (u rasponu od 17,4 % do 36,3 % stupile su na snagu 5. jula 2024. Konačne mere će biti usvojene do 30. oktobra osim ako države članice ne formiraju kvalifikovanu većinu protiv njih.

Tokom proteklih nekoliko meseci najavljeno je otpuštanje radnih mesta i zatvaranje fabrika u proizvodnji automobila u EU i proizvodnji baterija, delimično podstaknuto zabrinutošću zbog usporavanja korišćenja električnih vozila u EU. Podaci objavljeni u septembru 2024. u vezi sa registracijom automobila u EU pokazali su značajan pad (-18,3 %) u poređenju sa avgustom 2023. Konkretno, registracije električnih automobila na baterije (BEV), na silaznoj putanji, znatno su opali (-43,9 %) u poređenju do prošle godine. Kao rezultat toga, predstavnici automobilske industrije EU pozivaju institucije EU da preduzmu hitne mere pomoći i prenesu do 2025. godine reviziju Uredbe o CO2 za laka vozila.

Dragijev izveštaj: Veći troškovi, zaostalost tehnologije

Nedavni Dragijev izveštaj o evropskoj konkurentosti je istakao da automobilska industrija EU ima oko 30% veće troškove u poređenju sa Kinom, zaostalih tehnoloških sposobnosti, zavisnosti od lanca snabdevanja i pada vrednosti brenda. Da bi ostao globalni lider u automobilskoj industriji, sektor mora brzo da se prilagodi novom konkurentskom okruženju.

Povezane vesti

Dragi preporučuje mere za smanjenje troškova energije i radne snage i povećanje automatizacije u sektoru. On preporučuje izradu posebnog industrijskog akcionog plana EU za automobilsku industriju, koji pokriva sve faze lanca vrednosti. Štaviše, on savetuje podršku novim važnim projektima od zajedničkog evropskog interesa u veoma inovativnim oblastima (kao što su pristupačna električna ili autonomna vozila i kružnost u lancu vrednosti), kao i razvoj infrastrukture za punjenje i dopunu goriva.

Pre svega je pogođena, najveća, nemačka autoindustrija kojoj se u na početku 2025. ne piše dobro. Najveći nemački proizvođač automobilapre Folksvagen rešio je da počne sa zatvaranjem svojih fabrika u Nemačkoj – prvi put u istoriji kompanije, piše Dojče vele.

Ipak, neposredno pre praznika postignut je dogovor sa sindikatima. Ovaj kompromis, slavljen kao „božićno čudo“, predviđa ukidanje preko 35.000 radnih mesta i smanjenje proizvodnje za skoro četvrtinu, ali bez neposrednih otpuštanja ili zatvaranja pogona. To znači da će radnicima biti ponuđena mogućnost prevremenog penzionisanja i otpremnina do 2030. godine. Ipak, proizvodni kapaciteti će biti smanjeni za više od 700.000 vozila godišnje.

No, kriza potresa i druge automobilske koncerne i proizvođače auto-delova i oni se pripremaju za masovna otpuštanja, prenosi DW.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare