Majmuni pronašli bizaran prirodni dodatak za lakše varenje ljudske brze hrane

Makaki sa Gibraltara obožavaju da kradu ljudsku brzu hranu, ali im ti zalogaji ozbiljno remete varenje.
Makaki sa Gibraltara primećeni su kako jedu zemlju, verovatno kako bi ublažili negativne efekte ljudske brze hrane, pokazuje studija objavljena u časopisu Scientific Reports.
Ova neobična navika izgleda pomaže majmunima da svare hranu koju uzimaju od turista, a koja bi im inače izazvala stomačne probleme – na primer, kada ove životinje koje ne podnose laktozu ukradu sladoled.
„Hrana koju turisti donose i koju jedu makaki na Gibraltaru izuzetno je bogata kalorijama, šećerom, solju i mlečnim proizvodima“, rekao je glavni autor studije dr Silven Lemoan, biološki antropolog sa Univerziteta Kembridž.
„To je potpuno drugačije od hrane koju ova vrsta obično konzumira, poput trava, lišća, semenki i povremenih insekata.
Konzumiranje zemlje možda im omogućava da nastave da jedu hranu koja ima negativne efekte na varenje, ali im je jednako ukusna kao i nama.“
Tim istraživača pratio je 230 makaka na Gibraltaru i utvrdio da svaki majmun u proseku jede zemlju 12 puta nedeljno.
Geofagija - namerno jedenje zemlje bilo je za 40 odsto ređe tokom zime nego u letnjim mesecima, kada ima više turista.
Naučnici su takođe otkrili da majmuni koji imaju više kontakta sa ljudima – i samim tim jedu više brze hrane – češće jedu zemlju.
Od ukupno osam grupa makaka, tri koje žive na turističkim mestima činile su čak 72 odsto svih zabeleženih slučajeva geofagije.
S druge strane, jedina grupa koja nije imala pristup turistima niti njihovoj hrani ujedno je bila i jedina kod koje nikada nije primećeno jedenje zemlje.
Naučnici su zaključili da je geofagija direktno povezana sa ljudskom brzom hranom i da verovatno deluje kao dodatak za zdravlje creva, koji ublažava štetne efekte keksa, sladoleda i drugih grickalica na mikrobiom makaka.
„Smatramo da su makaki počeli da jedu zemlju kako bi zaštitili svoj digestivni sistem od hrane bogate energijom, a siromašne vlaknima, koja može izazvati stomačne probleme kod nekih primata“, objasnio je Lemoan.
„Zemlja koju unose deluje kao barijera u digestivnom traktu, ograničavajući apsorpciju štetnih supstanci… Takođe može obezbediti korisne bakterije koje pomažu mikrobiomu creva.“
Makaki majmun jede zemlju
Različite grupe makaka imale su svoje preferencije kada je reč o zemlji. Većina je tražila crvenu glinu, ali je jedna grupa preferirala zemlju zagađenu katranom prikupljenu iz rupa na putu.
Makaki nisu jedini primati koji namerno jedu zemlju. Prstenastorepi lemuri to rade u proseku 16 puta nedeljno, a istočnoafričke šimpanze oko 14 puta. Geofagija je prisutna i u nekim ljudskim kulturama, posebno tokom trudnoće.
Međutim, kod berberskih makaka iz Severne Afrike – odakle potiče populacija sa Gibraltara – ovakvo ponašanje je veoma retko.
Ipak, postoji jedna grupa makaka kod koje je zabeleženo još više geofagije nego kod onih na Gibraltaru.
Makaki iz parka Džam Šan u Hong Kongu primećeni su kako jedu zemlju više od 33 puta nedeljno – a ključno je to što imaju pristup velikim količinama ljudske brze hrane koju ostavljaju posetioci.
Lemoan je rekao da studija pokazuje kako ljudi utiču na ponašanje i „kulturu“ drugih vrsta.
„Makaki sa Gibraltara duboko su isprepleteni sa ljudskom istorijom i predstavljaju upečatljiv primer odnosa između ljudi i primata“, rekao je on.
„Različit nivo interakcije sa ljudima među grupama makaka na Gibraltaru stvara prirodni eksperiment za razumevanje kako ljudski uticaj na okruženje utiče na ponašanje i kulturu primata.“
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare