Palata Hongkong, muzej sa artefaktima iz Zabranjenog grada

Lifestyle 04. jul 202210:15 > 12:12 2 komentara
Bertha WANG / AFP

Muzej Palata u Pekingu, koji se nalazi u srcu Zabranjenog grada, sadrži najveću kolekciju kineske umetnosti, koja obuhvata skoro 5.000 godina istorije. Ona je sada delimično okrunjena. Zbog čega?

Više od 900 artefakta izloženo je u novom Muzeju palate u Hongkongu, a taj čin predstavlja svojevrsni poklon centralne vlade, koji se poklopio sa 25-ogodišnjicom primopredaje grada sa britanske na kinesku vlast (1. jula 1997. godine).

Iako u njegovoj kolekciji nema ničeg otvoreno političkog, muzej je izazvao kontroverzu kada ga je krajem 2016. prvi put najavila i dala mu zeleno svetlo odlazeća čelnica Hongkonga Keri Lam (Glavni sekretar za upravu od 2012. do 2017. godine, i četvrti izvršni direktor tog grada od 2017. do 2022. godine), zbog očiglednog nedostatka javnih konsultacija pre projekta.

Peter PARKS / AFP

Dugoročni zajam Palate muzeja, koji obuhvata retke slike, kaligrafske radove, keramiku, žad i još mnogo toga bio je presedan, koji je izlazio iz okvira tipičnih muzejskih praksi.

I sam predsednik muzeja u Hongkongu Bernard Čan apostrofirao je prilikom intervjua CNN-u „da je ovo prvi put da se nacionalno blago ovog obima prenosi u drugu kulturnu instituciju“, što je ogroman poduhvat, imajući u vidu složenost transporta, bezbednosti, osiguranja. Ovo poslednje rešeno je tek uz pomoć konglomerata od oko 100 osiguravajućih kompanija iz celog sveta, ni manje ni više.

Bertha WANG / AFP

Na sve to, vođenje izložbi usred pandemije takođe se pokazalo izazovnim, kao i ubrzani vremenski okvir da bi se ovaj projekat završio tačno na 25 godina primopredaje. Iako se doduše to nije realizovalo, zbog vremenskih prilika, te je oficijelno otvaranje ipak kasnilo (3. jul). I nad državom ponekad postoji „država“, u ovom slučaju klima.

U ozbiljnim muzejima u Sjedinjenim Državama na primer kao kustos provodite oko tri godine radeći na jednoj izložbi, a u slučaju Palate Hongkong, zamenica direktora Dejzi Vang Jiđu imala je te iste tri godine, ali za devet izložbi. Ambiciozno.

Izgradnja muzeja je finansirana donacijom od 450 miliona dolara od strane Džokej kluba Hongkonga, jedne od najstarijih institucija u Hongkongu, osnovane 1884, da bi mu 1959. bila dodeljena Kraljevska povelja, te je preimenovan u Kraljevski džokejski klub Hongkonga – svetski lider u pružanju usluga konjskih trka, u okvirima sporta, zabave i klađenja.

Bertha WANG / AFP

Za zdanje je zaslužan arhitektonski tim Rocco Desing Architects, koji je u Hongkongu, radio i na projektima poput Hongkong stanice, Citibank Plaze, te Guangdong muzeja, a imao je i zavidne prezentacije nekoliko puta na Bijenalu u Veneciji.

Od mnogobrojnih artefakta, njih 166 se smatraju „nacionalnim blagom prvog reda“, i prikazane su u tematskim emisijama, jednom, koja se bavila aspektima imperijalnog života u Zabranjenom gradu, i drugom, fokusiranom na inovativne tehnike dizajna i proizvodnje.

WANG Zhao / AFP, Zabranjeni grad

Na drugom mestu, izložba umetnosti inspirisana konjima suprotstavlja dela iz Zabranjenog grada sa delima pozajmljenim iz Luvra u Parizu. Neki od objekata nikada ranije nisu viđeni u javnosti, uključujući dve nedavno restaurirane skice carica.

Blokbaster će svakako biti muzejska rotirajuća izložba izuzetnog krhkih i retkih kineskih slika i kaligrafija iz dinastija Jin, Tang, Song i Juan.

Novo okruženje

Sa 35.000 kvadratnih metara prostora (galerijski prostor biće znatno veći) i modernim dizajnom koji podseća na čuvenu arhitekturu Zabranjenog grada, muzeju je trebalo samo pet godina da nikne. Susednim institucijama kao što je M+ muzej za savremenu vizuelnu kulturu, koji takođe gleda na luku Viktorija iz kulturnog okruga Zapadni Koulun, trebalo je skoro duplo više vremena.

Muzej palate u Hongkongu nije bio deo početnih planova za veliki umetnički kvart, koji se nalazi na delu obnovljenog zemljišta i koji se razvija od ranih 2000-ih. Neki kritičari su smatrali da je neočekivano otkrivanje planova Keri Lam u decembru 2016. sredstvo za pridobijanje političke naklonosti kineske centralne vlade (ona je u to vreme imala drugo najviše zvanje u Hongkongu), dok su drugi su tvrdili da je Peking izvršio pritisak da se odobri muzej.

Bertha WANG / AFP

Lam je tada odbacila navode da se projekat odvijao iz političkih razloga, iako je sve držano kao tajna, uz dogovor na veoma visokom nivou. Ipak, Lamova jeste dobila i drugi činovnički mandat nakon prvog, uz još veće ingerencije, da li kao sinakuru ili zasluženo, o tome sigurno više znaju poznavaoci prilika u samom Hongkongu.

Uloga Si Đinpinga

Iako je obim uloge Pekinga i dalje nepoznat, muzej je u skladu sa vizijom kineskog predsednika Si Đinpinga o „kineskom snu“, ili „velikom podmlađivanju kineske nacije“, u kojem se ekonomska budućnost Kine i međunarodni uticaj prepliću sa slavom prošlosti nacije. Si je u više navrata govorio o ulozi umetnika u promovisanju patriotizma i širenju kineskih i „osnovnih socijalističkih“ vrednosti. Tradicionalnu kinesku kulturu, u njegovoj viziji, treba posmatrati kao izvor inspiracije za današnje književne i umetničke inovacije.

Tokom trodnevne posete Hongkongu povodom obeležavanja 20-ogodišnjice primopredaje 2017. godine, Si je prisustvovao ceremoniji potpisivanja u muzeju, rekavši da se nada da bi HongKong mogao da promoviše tradicionalnu kinesku kulturu i razmenu između Kine i Zapada.

Muzej se otvara u potpuno drugačijem Hongkongu. Zalaganje Pekinga za meku moć dolazi u trenutku kada se sloboda izražavanja ograničava nakon masovnih prodemokratskih protesta i sveobuhvatnog Zakona o nacionalnoj bezbednosti koji ih je praktično zaustavio 2020.

Umetnost u gradu je takođe bila ugrožena, sa politički osetljivim delima očigledno cenzurisanim i umetnicima koji ulaze u samonametnuto izgnanstvo. Nekoliko istaknutih umetničkih dela posvećenih masakru na Trgu Tjenanmen, uključujući čuveni „Stub srama“, skinuto je u Hongkongu, koji je nekada bio jedino mesto na kineskom tlu gde su ljudi mogli slobodno da odaju počast žrtvama krvavog obračuna. Sa druge strane, Kinezima je to legitimno preuzimanje svih prerogativa vlasti.

Iako je poslednja pozajmica prva, po veličini, Palata muzej u Hongkongu nije jedino mesto gde su izložena blaga Zabranjenog grada. Na Tajvanu, koji Kina smatra otcepljenom provincijom, mnoga od najvrednijih blaga carske palate trenutno se nalaze u Nacionalnom muzeju u Tajpeju. Pošto su tenzije između Pekinga i Tajpeja na vrhuncu, muzej planira vežbu za evakuaciju artefakata, ukoliko izbije rat.

Bertha WANG / AFP

Za stanovnike Hongkonga muzej postaje letnja destinacija najvišeg trenda, ali i izvor novca. Samo za mesec jul, prodato je preko 110.000 karata, a posetioci će moći da uživaju i u dve ogromne hale za izložbe, teatru od 400 mesta, raznoraznim drugim aktivnostima i restoranu.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare