Oglas

Studija: Krajnji levičari i desničari pokazuju slične moždane obrasce

author
Hina/dpa
09. sep. 2025. 13:02
mozak, Lightspring/Shutterstock
Lightspring/Shutterstock

Ljudi sa ekstremnim političkim stavovima, bilo krajnje levice ili krajnje desnice, imaju iznenađujuće slične moždane reakcije, pokazuje nova studija koju je sproveo tim predvođen Orielom FeldmanHolom sa Univerziteta Braun u američkoj saveznoj državi Roud Ajlend.

Oglas

Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Personality and Social Psychology, obuhvatilo je 44 učesnika. Oni su najpre anketirani o svojim političkim stavovima i svrstani na skali od 0 (izuzetno liberalni) do 100 (izuzetno konzervativni).

Zatim su dva puta gledali osamnaestominutni video debate iz 2016. godine između demokrate Tima Kejna i republikanca Majka Pensa, u kojoj se raspravljalo o migraciji i reformi policije. Tokom gledanja, delimično u MRI skeneru, naučnici su merili moždanu aktivnost.

Rezultati su pokazali da su osobe s ekstremnim političkim stavovima reagovale sličnim neuronskim obrascima. Sadržaj videa izazvao je jače odgovore u delovima mozga povezanima s obradom emocija, posebno straha i osećaja pretnje. Najizraženiji odgovori beleženi su tokom trenutaka oštrih verbalnih sukoba u debati.

Učesnici s izraženim stavovima pokazali su i povišeno fiziološko uzbuđenje, mereno elektrodermometrijom, tj. električnom provodljivošću kože. Prema istraživačima, ove fizičke reakcije dodatno su pojačale neuronske procese, što ukazuje da emocije i uzbuđenje imaju važnu ulogu u učvršćivanju političkih uverenja.

„Za razliku od njih, politički umereni pojedinci pokazali su raznovrsnije moždane reakcije. To sugeriše da ekstremizam – nezavisno od same ideologije – pokreće zajednički način obrade političkih informacija“, objasnio je psiholog FeldmanHol.

Naučnici rezultate povezuju s takozvanom teorijom potkovice, prema kojoj politički spektar nije linearan, već zakrivljen poput potkovice – pa su krajnja levica i krajnja desnica, i pored suprotstavljenih ideologija, sličnije jedna drugoj nego umerenim pozicijama u centru.

„Nije presudno samo u šta verujete, već i koliko snažno u to verujete i koliko ste emocionalno reaktivni – upravo to oblikuje percepciju političke stvarnosti“, naglasila je koautorka studije Daantje de Bruin.

Istraživači upozoravaju da su zaključci zasnovani na političkom kontekstu Sjedinjenih Država i da se ne moraju nužno odnositi na druge zemlje.

Teme

Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?

Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare

Pratite nas na društvenim mrežama