
Svetski dan baklave obeležava se 17. novembra. Pravljenje ove upečatljive poslastice usavršeno je u carskim kuhinjama Osmanskog carstva, što je dovelo do toga da postane planetarno poznat raskošni desert sofisticiranog ukusa.
Oglas
Pripremali su je samo majstori kuvari, posebno obučeni za pravljenje baklave, naročito tokom velikih proslava i važnih svečanosti, podseća Agencija u saopštenju.
Baklava se, u zavisnosti od regiona u kom se pravi, filuje mlevenim pistaćima, orasima ili lešnicima, prenosi Fonet.
Tako baklava iz Gaziantepa ima fil od pistaća, u crnomorskom regionu koriste se lešnici, tradicionalni slatkiš punjen orasima popularan je u centralnoj Anadoliji, dok se u Trakiji baklava puni bademima ili prelivom od susama.
Evropska komisija je 2013. godine dala gaziantepskoj baklavi status zaštićene oznake porekla, što je čini prvim turskim proizvodom registrovanim na njihovoj listi, a gradska kuhinja je ranije ušla u Uneskovu mrežu kreativnih gradova u gastronomiji, navedeno je u saopštenju.
Druge vrste baklave dobijaju različita imena prema načinu sečenja i sastojcima, pa postoje „havuč dilimi baklava” – u obliku šargarepe, „midje baklava” – u obliku dagnje i „bulbul juvasi” – baklava u obliku slavujevog gnezda.
Kada je reč o sastojcima, „sutlu nurije” se pravi sa mlekom umesto šerbeta, „fistik sarma” i „dževiz sarma” imaju ogromne količine orašastih plodova u poređenju sa originalnom baklavom, a „kuru” baklavu karakteriše manje šerbeta, objašnjava se u saopštenju Agencije za razvoj turizma Turske.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas