U kojim državama je Božić zabranjen ili strogo ograničen

U nekim državama Božić je zabranjen ili njegovo javno obeležavanje podložno je strogim ograničenjima zbog politike, verskih pravila ili otpora zapadnim uticajima.
Božić se u velikom delu sveta slavi kao verski i kulturni praznik, ali u pojedinim državama njegovo javno obeležavanje nije dozvoljeno ili je ozbiljno ograničeno. Razlozi za takvu praksu razlikuju se od zemlje do zemlje, ali najčešće uključuju autoritarne političke sisteme, strogu versku regulaciju ili ideološki otpor prema zapadnim uticajima, prenosi N1 Sarajevo.
U nastavku donosimo pregled zemalja u kojima je Božić zabranjen ili u kojima postoje ozbiljna ograničenja njegovog javnog obeležavanja.
Severna Koreja
U Severnoj Koreji Božić je u praksi zabranjen jer režim ne dozvoljava bilo kakav oblik organizovane religije. Hrišćanstvo se smatra pretnjom kultu ličnosti porodice Kim, a vernici koji pokušaju da obeleže Božić izloženi su teškim kaznama.
Umesto Božića, vlasti promovišu obeležavanje rođendana Kim Jong-suk, bake sadašnjeg vođe Kim Džong Una, koji se obeležava 24. decembra. Režim ne ostavlja prostor za versku slobodu ili nezavisna uverenja, jer hrišćanstvo doživljava kao simbol stranog uticaja i konkurenciju lojalnosti prema državi i vladajućoj porodici Kim. Sledbenici Hrista percipiraju se kao potencijalna pretnja ideološkom jedinstvu režima.
Sam datum 25. decembra ima posebnu ulogu – on je u potpunosti zasenjen državnim kultom Kim Jong-suk. Umesto Božića, građani učestvuju u masovnim plesovima, koncertima i organizovanim posetama njenom grobu ili spomenicima, često već 24. decembra. Svaki oblik hrišćanskog obeležavanja smatra se ozbiljnim prekršajem.
Saudijska Arabija
U Saudijskoj Arabiji javno obeležavanje Božića nije dozvoljeno zbog stroge interpretacije islama na kojoj se zasniva pravni i društveni poredak države.
Božićni ukrasi, javne mise i javna slavlja nisu dozvoljeni. Strani hrišćani mogu privatno obeležavati praznik unutar svojih domova ili diplomatskih krugova, ali bez javnog isticanja verskih simbola. Decenijama su božićni simboli bili zabranjeni u javnosti, uključujući ukrase, jelke i božićne pesme.
Somalija
Vlasti u Somaliji zabranile su javno obeležavanje Božića uz obrazloženje da ono nije u skladu sa islamskom verom i tradicijom zemlje. Zabrana se dodatno pravda bezbednosnim razlozima, budući da su islamističke grupe u prošlosti pretile napadima tokom hrišćanskih praznika.
Kao izrazito muslimanska zemlja, Somalija je kroz zakone i odluke vlasti zabranila javno obeležavanje Božića, navodeći da takve proslave nisu u skladu sa islamskom orijentacijom i kulturnim identitetom države. Zabranu dodatno pojačava pretnja ekstremističkih grupa poput Al Šababa, koje otvoreno napadaju sve što smatraju zapadnim ili hrišćanskim simbolima. Za malobrojne hrišćane u zemlji, 25. decembar prolazi u tišini, jer javno obeležavanje nije samo zabranjeno, već i potencijalno opasno po život.
Brunej
U Bruneju je javno slavljenje Božića zabranjeno od 2015. godine. Razlog je zvanični stav vlasti da bi javno obeležavanje hrišćanskih praznika moglo da utiče na muslimansku većinu stanovništva. Hrišćanima je dozvoljeno da Božić obeležavaju isključivo u zatvorenim prostorima, bez javnih simbola i proslava.
Tadžikistan
Za razliku od zemalja u kojima preovlađuju verski razlozi, u Tadžikistanu je Božić potisnut prvenstveno zbog državne kontrole i borbe protiv stranih kulturnih uticaja. Iako je stanovništvo većinski muslimansko, ograničenja proizlaze iz sekularne politike vlasti.
Božićne jelke, pokloni i lik Deda Mraza zabranjeni su u školama i državnim institucijama jer se smatraju previše zapadnim simbolima. Crkve mogu održavati skromna bogosluženja, ali javne proslave nisu poželjne. Tako 25. decembar u Tadžikistanu protiče bez javne pažnje, u skladu sa kulturnom politikom koju država strogo nadzire.
Kina
Na nacionalnom nivou Božić u Kini nije zabranjen, ali nije ni priznat kao državni praznik. Lokalne vlasti u pojedinim gradovima i regionima povremeno ograničavaju božićne dekoracije i javne proslave.
Razlog za to je nastojanje vlasti da suzbiju zapadni kulturni uticaj i naglase domaće tradicije, a posebno su pogođene škole i univerziteti.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare