U Srbiji postoje ostrva koja se pomeraju: Prirodni fenomen Vlasine koji i danas iznenađuje

Na Vlasinskom jezeru postoje ostrva koja ne ostaju uvek na istom mestu.
Pod uticajem vetra i promena vodostaja, delovi treseta obrasli travom, žbunjem, pa čak i drvećem mogu da se odvoje od obale i polako krenu preko jezerske površine.
Ova plutajuća tresetna ostrva jedan su od najneobičnijih prizora Vlasine i prirodni fenomen po kojem je ovo područje prepoznatljivo.
Vlasinsko jezero formirano je na području nekadašnje tresave, a nakon pregrađivanja reke Vlasine i podizanja nivoa vode, delovi treseta odvojili su se od podloge i isplivali na površinu. Tako su nastala ostrva koja do danas nemaju stalnu adresu, već pod uticajem vode i vetra mogu da menjaju položaj i „putuju“ jezerom, a najpoznatije među njima je Mobi Dik. Ovo veliko tresetno ostrvo tokom godina više puta se odvajalo od obale i „plovilo“ jezerom, zbog čega je i dobilo ime po čuvenom, nepredvidivom kitu iz Melvilovog istoimenog romana.
Upravo u ovom neobičnom planinskom području počinje i priča o Rosi, vodi čije je vlasinsko poreklo u centru kampanje „Vrhunska. Vlasinska". Na planini Vardenik, iznad Vlasinske visoravni, duboko pod zemljom nalaze se njeni izvori. Daleko od velikih urbanih sredina, okruženi planinskim masivima, pašnjacima i šumama, deo su prirodnog sistema oblikovanog tokom miliona godina.

Prava posebnost njenog porekla otkriva se tek kada sagledamo put koji voda prelazi pre nego što stigne do izvora. Svaka kap Rose čak 15 godina prolazi kroz pukotine magmatskih stena starih i do 400 miliona godina. Tokom tog dugog podzemnog puta voda prolazi kroz prirodan proces filtracije, a zatim se flašira u svom izvornom obliku.
Rosa je prirodna negazirana, slabomineralna voda sa niskim sadržajem natrijuma i mineralnih materija, pa se njene karakteristike oblikuju duboko ispod vlasinskog tla, mnogo pre nego što stigne do naših domova.

Dok se ispod površine odvija ovaj višegodišnji prirodni proces, iznad nje se prostire jednako složen i osetljiv ekosistem. Vlasina se nalazi na više od 1.200 metara nadmorske visine, a spoj jezera, tresetnih i močvarnih staništa, šuma i planinskih livada omogućio je razvoj bogatog biljnog i životinjskog sveta. Među posebnostima ovog kraja nalaze se i retke vrste orhideja, dok područje Vlasine ima status predela izuzetnih odlika. Plutajuća ostrva zato nisu samo atraktivan prizor, već jedan od najupečatljivijih znakova prirodne raznovrsnosti ovog prostora.
Upravo zato plutajuća ostrva mogu da se posmatraju kao mnogo više od zanimljivosti. Ona su vidljivi deo prirodnog sistema koji je uspeo da zadrži svoje specifičnosti - istog onog okruženja u kojem voda godinama prolazi svoj podzemni put kroz drevne stene pre nego što izbije na površinu.

U tome se i veza kampanje „Vrhunska. Vlasinska.“ sa ovim krajem nalazi mnogo dublje od samog geografskog porekla: Vlasina nije samo ime mesta sa etikete, već prirodno okruženje koje oblikuje Rosu.
Vlasina je, međutim, mesto koje se teško upoznaje kroz samo jednu zanimljivost. Plutajuća ostrva mogu biti prvi razlog da krenete ka jugoistoku Srbije, ali šetnje uz jezero, planinske staze, mir visoravni i pejzaži koji se menjaju sa svetlom i vremenom daju dovoljno razloga da ostanete duže. A upravo tu, na Vardeniku, nalazi se i poreklo Rose, pa put do Vlasine postaje prilika da upoznate ne samo jedan od najneobičnijih predela Srbije, već i mesto iz kojeg dolazi jedan od najomiljenijih srpskih brendova.