
Šuša je, zapravo, naziv za brava ili goveče bez rogova, a pogrdno se tom rečju imenuje i nesposobna, bezvredna osoba, osoba bez imalo ugleda, ništarija - navodi Rečnik Matice srpske.
Oglas
Kako prenosi Instagram profil "Poreklo_reci" naziv šuša dobili smo od prideva šut u značenju koji je bez rogova, pa nam je tako poznat i izraz šut s rogatim (ne može se bosti, biti) u značenju goloruk i nemoćan ne može protiv jačeg.
Dakle, šut, ili onaj bez rogova, jeste nemoćan, što znači da su životinje bez rogova viđene kao slabe, nemoćne, lišene snage i potencije koju im pružaju rogovi upravo kao simbol moći i energije kod životinja.
Dragana Mršević Radović u svojoj knjizi „Frazeologija i nacionalna kultura“ podseća na to da su sličnog značenja i deminutivi šuška („brbljiva i jezičava žena i malen, neugledan, neznatan čovek“) i šušica („sirotinja, čovek male vrednosti, telesno slab i bolestan čovek“), kao i frazeologizam ,,šuša i grmuša” („neko ili nešto bez vrednosti“) ili „svaka šuša i maruša“ u značenju svakojaki ljudi, ološ: ,,Oko nas se skupila svaka šuša i maruša.” (=izvorno ptica koja krešti, šojka).
Izraz svaka šuša koristi se i u književnosti. Tako kod u Pokondirenoj tikvi J.S. Popovića Fema kaže:
"Obično se nosi krst na vratu, ali ja sam naručila zvezdu; to je lepše, a i ne nosi svaka šuša. Šta ti se čini, Ančicken?”
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas