Otkrića u nauci i tehnologiji u godini iza nas

SciTech 30. dec 201612:58 > 13:00
Reuters

Teško je oteti se utisku da je 2016. godina bila katastrofalna. Tome je doprinela ne samo teška situacija na ratištima širom sveta posebno u Sriji, česti teroristički napadi nepojmljive brutalnosti, politički potresi izazvani Bregzitom i izborom Donalda Trampa za predsednika SAD, već i smrt, čini se, većeg nego uobičanog broja zvezda šoubiznisa.

Ipak, balansirane slike o svetu koji nas okružuje radi, donosimo vam pregled 27 tehnoloških otkrića i naučno-tehnoloških pomaka koji su obeležili godinu iza nas i koji nude nadu da će 2017. godina biti ako ništa onda barem lakša za život, a Zemlja prijatnije mesto za sve veći broj njenih žitelja.

1. Istraživači u HRL Laboratorijama u SAD otkrili su potpuno novu metodu kojom je moguće 3d štampačima „štampati“ keramiku pa čak i neke njene vrste koje su otporne na izuzetno visoke temperature.ž

2. Na Tehnološkom institutu Masačusets predstavljena je solarna ćelija toliko tanka i lagana da se može montirati sa mehur od sapunice. Portugal je inače postavio novi rekord u korišćenju obnovljivih izvora energije jer se čak 4 dana napajao isključivo na ovaj način.

3. Japanski naučnici opisali su ideolnellu sakaiensis – prvu vrstu bakterije sposobnu da razgrađuje PET ambalažu što bi moglo da pomogne u smanjenju zagađenja na zemlji i smanji površine naše planete pod deponijama i smećem.

4. Pronađeno je novo kvantno stanje materije i to u magnetskom materijalu nalik grafenu RuCl3 koje se sastoji od magnetskih kvazičestica, nazvanih Majorana fermions, koje su svoje antičestice.

5. Veštački je stvorena vrsta ugljenika čvršća od grafena.

6. Na Stenfordu je predstavljen OceanOne robot nalik čoveku sposoban za kretanje po morskom dnu.

7. Gugl je objavio da radi na razvoju novog čipa nazvanog TPU koji ima bolje performanse od bilo čega čoveku dostupnog.

8. Dobili smo imena za 4 nova elementa periodnog sistema – to su nihonijum, moskovijum, tenesin i oganeson.

9. Najbrži superkompjuter na svetu, Sunvej Taihu Lajt predstavljen je u Kini brzine i do 125 petaflopova.

10. Predstavljena je nova porodica tetrakvark čestica – zaslužni za njihov pronalazak su naučnici koji rade na Velikom Hadron Kolajderu.

11. Zajedničkim snagama indijskih i američkih naučnika pronađena je nova metoda za pakovanje u ambalažu sa grafenom koja blokira vlagu čak milion puta bolje od plastike.

12. Na univerzitetu Rajs predstavljena je nova legura titanijuma i zlata, čak 4 puta tvrđa od večine vrsta čelika.

13. Zahvaljujući umeću naučnika univerziteta Oksford postignut je quantum logic gate sa preciznošću od 99,9% što je preduslov za pravljenje kvantnih kompjutera.

14. U Londonu je predstavljen softverski algoritam sposoba da skenira i reprodukuje skoro svačiji rukopis.

15. Verovatnoća da postoji nova subatomska čestica mogla bi da potvrdi postojanje pete osnovne prirodne sile tvrde na univerzitetu Kalifornija.

16. Na Tehnološkom institutu Masačusets uspeli su da pronađu metod proizvodnje litijum jonskih baterija koje bi mogle da im dvostruko produže trajanje.

17. Nemački „Dojče telekom“ objavio je da zahvaljujući saradnji sa Nokijom i Tehničkim univerzitetom u Minhenu sada poseduje optička vlakna kroz koja se podaci mogu prenositi brzinom od 1 terabita u sekundi.

18. Kompanija Sandisk je predstavila SD karticu veličine 1 terabit.

19. Po prvi put jedan automatizovani sistem, vlasništvo kompanije Mikrosoft, može da prepoznaje govor podjednako uspešno kao i ljudi.

20. Na univerzitetu Santa Barbara predstavljen je funkcionalni kompjuterski element nano veličine. On bi, za sada u teoriji, mogao biti montiran na površinu od svega 50 nanometara.

21. Predstavljen je i novi algoritam veštačke inteligencije koji može da čita sa usana čak 40% uspešnije od čoveka.

22. Na univerzitetu Berkli je predstavljen robot koji može skakati i kretati se vertikalno, prigodno nazvan Salto.

23. Najnovije studije pokazuju da je Zemlja dom za 1 trilion vrsta od kojih je 99,999 odsto još neotkriveno od strane čoveka.

24. Nauka je identifikovala set od 355 gena koje potiču od poslednjeg svim živim organizmima zajedničkog pretka tj. LUCA (last universal common ancestor).

25. Grenlandska ajkula je verovatno najdugovečnija životinja na svetu sa prosečnim životom od oko 400 godina.

26. Prema podacima jedne studije svi ljudi na svetu koji danas žive van Afrike imaju pretke na Crnom kontinentu, odakle su se iselili pre 50 do 80.000 godina.

27. Engleski naučnici genetski su modifikovali žitarice i poboljšali im sposobnost fotosinteze, čime su prinosi povećani za 20-40 odsto. Ovaj najnoviji metod mogao bi u mnogome rešiti probleme ishrane sve većeg broja žitelja zemlje.