Elon Musk: Ljudi će 2024. krenuti da osvajaju Mars

SciTech 29. sep 201715:07 > 15:19
AFP

Bude li sve išlo po planu multimilijardera i inovatora Elona Muska, ljudi će 2024. godine početi sa osvajanjem Mars.

Musk je svoj plan izložio u petak na Međunarodnom aeronautičkom kongresu u Adelejdu, gde je objavio razvoj nove rakete i svemirskog broda radnog naziva BFR (engleski akronim za veliku j..enu raketu) koja bi na Mars mogla da ponese 120 doseljenika.

Rekao je da njegova kompanija SpaceX 2022. na Mars planira da spusti dva teretna broda kako bi onda položili uređaje za energetsko napajanje i održavanje života.

„Ovo nije lapsus“, rekao je Musk spominjući datume realizacije svojih planova.

Putovanje do Marsa sada otprilike traje osam meseci.  

Dve godine nakon teretnih, na Mars bi trebalo da stignu putnički svemirski brodovi.

„Od tada bi naselje na Marsu samo trebalo da raste“, rekao je Musk pred 3000 učesnika konferencije.

Tvrdi kako bi njegova BFR raketa mogla da servisira i Međunarodnu svemirsku stanicu i za budući projekat osnivanja sela na Mesecu.

„Budućnost je mnogo uzbudljivija i zanimljivija ako se ponašamo kao višeplanetarna vrsta“, kazao je.

Raketa o kojoj govori biće visoka 100 metara, imaće 31 motor i kapacitet za više od četiri tone tereta. Svemirski brod bi imao 48 metara i 40 putničkih kabina, a u svaku bi moglo da stane troje ljudi. 

SpaceX planira da počne sa izgradnjom prvi svemirski brod iduće godine, a troškove će sniziti korišćenjem ‘iskorišćenih’ delova i unapređenjem tehnologije.

„Bilo bi stvarno suludo izgraditi te sofisticirane rakete za jednokratnu upotrebu“, rekao je. 

Musk je dodao da se njegova tehnologija može prilagoditi i za prevoz na Zemlji. Pošto bi BFR mogao da leti brzinom i do 27.000 kilometara na sat, to bi značilo da bi se s jednog kraja sveta na drugi stizalo za pola sata.

Naučnici koji su slušali Muska komentisali su posle da je Muskov plan ambiciozan, ali izvodljiv.

„Nauka koja stoji iza projekta je realna. Ono što je stvari kod nas činilo nerealnim bila je politika, odnosno nedostatak volje da se investira u svemir“, kazao je profesor Čarli Lajnviver sa Australijskog nacionalnog univerziteta.