
U samom centru Bele Palanke arheolozi su otkrili novo nalazište, novu nekropolu iz antičkog perioda sa objektom netipične gradnje, čijim će daljim istraživanjem saznati više o životu u to vreme. Dosadašnja saznanja o nekadašnjoj Remizijani, kažu istoričari, oskudna su i odnose se najviše na život vladara.
Sloj po sloj – ekipa arheologa, istoričara, antropologa otkriva prošlost mesta na kome je sada Bela Palanka.
"Na ovom lokalitetu imamo keramičke nalaze različitih epoha, počev od praistorije, pa sve do antike i kasne antike...", kaže Milan Marković, arheolog.
Na ovoj maloj površini pronalaze materijal iz velikog istorijskog perioda.
"Kako vreme ide, tako dolazi do naslojavanja. Evo vidite, naš sloj je nekih metar iznad ovog njihovog, kasno antičkog", kaže Vladimir Mihajlović, istoričar sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.
"Ovo je, kako da kažem, i očekivano i neočekivano. S jedne strane, nalazimo se na nekropoli, tako da grobovi i objekti koji se vezuju za sahranjivanje nisu neuobičajeni. Ono što je neuobičajeno je tehnika gradnje, u kasnoj antici retko imamo ove objekte koji su građeni od suvog zida, dakle, nema maltera, nisu vezani", rekao je arheolog Marko Janković, sa Filozofskog fakulteta iz Beograda.
Istraživanja i ispitivanja su, kažu arheolozi, spor i detaljan posao koji tek sledi.
O istoriji tog, odnosno, tih perioda na prostoru Bele Palanke, nekadašnje Remizijane, sada se najviše zna iz očuvanih zapisa.
Zna se o životu vladara - onih o kojima se pisalo, a o životu takozvanih “običnih ljudi” vrlo malo, pa istoričari i u tome vide značaj ovog nalazišta. Ono svedoči o životu prosečne porodice tog doba.
"Kasno antički period je period kada dolazi do velikih previranja u Rimu i ovo nije više tako bogat period kao što je nekag bio, tako da ne možemo da očekujemo neke bogate nalaze, najčešće su to bronza i gvožđe u grobovima, a što se tiče svakodnevnog života, mislim da se nije mnogo razlikovao u odnosu na ono kako mi danas živimo", ocenila je antropolog Tamara Pavlović.
Zajedničko ovom i vremenu iz koga potiču nalazi jeste i sledeće – sada ih zovu tragači za blagom, nekada su se zvali pljačkaši grobova.
"Ima ih svuda ovde, na jugu ih najviše ima. Sad je bio malopre, pre nego što ste vi došli jedan, da vdii dokle smo stigli", kaže Tamara Pavlović.
"Našli smo lobanju, međutim, na lobanji su bila rebra, što znači da je grob još nekada ranije uništen, odnosno, verovatno pljačkan. Da je to tako, pokazali su i delovi staklenih perli, jer osim jednog, koji je pronađen unutar groba, po obodu grovba su pronađena još dva dela", kaže Vladimir Mihajlović.
Uprkos pljačkašima, pronađen je brojni pokretni arheološki materijal, čije analize tek slede. Nalazište se sada zatvara, a nastavak istraživanja najavljuje se za sledeće godinu.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare