
U Srbiji se, u čast rođendana velikog naučnika i inovatora - Nikole Tesle, proslavlja Dan nauke. Osim u muzeju koji nosi njegovo ime, taj dan obeležen je i konferencijom u Narodnoj skupštini, u kojoj je pre dva dana izglasan i novi Zakon o nauci i istraživanjima.
Na Institutu za fiziku u Beogradu, ime slavnog naučnika vezano je za inovaciju koja ima potencijal da globalno promeni industriju zaštite od falsifikovanja – Teslagram. Autentičnost predmeta, dokumenata, pa i lekova mogla bi u budućnosti da bude dokazivana pomoću ljuspica leptirovih krila.
„Ako ste ikad držali leptira, videli ste onaj sitni prah na vašim prstima – to su leptirove ljuspice. Matematički su naše kolege ovde na Institutu dokazale da su te ljuspice jedinstvene, i mi znamo da, zbog njihove veličine, njih nije moguće kopirati. Na taj način oni predstavljaju jedinstvene, prirodne holograme, koje možete da nanesete na različite predmete i na taj način ih zaštitite od falsifikovanja“, kaže Marija Mitrović Dankulov, rukovodilac Inovacionog centra Instituta za fiziku.
Ovakve naučne inovacije mogu se pretvoriti u unosan posao, ali njihov značaj je veći od toga, smatra Dankulov.
„Uspehom ovakvih tehnologija vi možete da vratite veru da mi nešto možemo da uradimo, i na neki način tu veru, i tu pozitivnost možete da prenesete i na ostatak društva i da pokažete da mi ipak imamo neki potencijal, u koji, ja bih rekla, za sada malo verujemo“, rekla je ona.
A koliko srpsko društvo vrednuje svoje naučnike? Ove godine njihov dan prvi put im je otvorio vrata parlamenta i doveo ih oči u oči sa zakonodavcima. Ideja susreta je da se podstakne dijalog dve strane kako bi se političke odluke i zakoni donosili u skladu sa perspektivom nauke. Tema kojom je počela razmena stavova bile su klimatske promene.
„To je tema koja je vrlo povezana sa politikom, zato što rešavanje ili zadržavanje tog problema u nekom okviru koji je prihvatljiv vrlo zavisi od toga šta donosioci odluka planiraju da rade u budućnosti, koliko brzo žele da transformišu energetske sisteme svih država na ovom svetu i da napuste fosilna goriva“, rekao je profesor Fizičkog fakulteta Vladimir Đurđević.
Interakcija između naučnika i društva obe strane može da menja na bolje, zaključak je sagovornika N1. Srbija ovaj Dan nauke dočekuje sa novim zakonom, koji menja način finansiranja u toj oblasti. Promene bi trebalo da idu na ruku istraživačima, jer im pružaju dva izvora zarade – redovnu platu u Institutima, i novac za projekte na konkursima Fonda za nauku.
S druge strane, i dalje se ne zna tačan broj istraživača koji rade u Srbiji, a neke procene variraju između 11 i 13 hiljada. Među njima je i 1.000 mladih istraživača, zaposlenih ove godine.