Istočnu Afriku, pored koronavirusa, napali i skakavci

SciTech 03. jul 202023:48 > 23:55
Tanjug/Sven Torfinn/FAO via AP

Koronavirus nije jedina pošast koja je napala istočnu Afriku. Usred globalne pandemije bolesti Covid-19, ljudi se u ovom regionu bore sa, takođe, ozbiljnom pretnjom po njihove živote i domove: skakavcima.

Posle jedne od najvlažnijih godina od kad se sprovode merenja, skakavci su od prošle godine, učvrstili snage, jer su im vremenski uslovi dozvolili razmnožavanje generacije za generacijom, piše portal Science alert.

Mada su mnogi opravdano zabrinuti zbog gladi i ekonomskog pada koji donose ove štetočine, entomolog Dino Martins smatra da oni predstavljaju više nego suštinsko upozorenje iz prirode.

„Koliko god su oni zastrašujući i dramatični, postoji dublja poruka, a ona glasi da mi menjamo životnu sredinu“, rekao je nedavno za Harvard gazetu Dino Martins.

On radi u Istraživačkom centru Mpala u severnoj Keniji, i smatra da nema sumnje da su lokalno uništenje životne sredine, preterano napasanje stoke, deforestacija i širenje pustinja stvorili idealne uslove za masovno razmnožavanje skakavaca.

Do njihove najezde došlo je prošle godine, posle neuobičajeno toplog i vlažnog vremena, zbog čega su se namnožili u stotinama milijardi primeraka. U narednih nekoliko nedelja očekuje se da se njihov broj utrostruči.

„Kada se krećete u rojevima, kao što se oni kreću, to je, zapravo, neverovatno iskustvo“, rekao je Martins za Harvard gazetu, dodavši da skakavci „menjaju boju tokom života“.

„Dok su mladi više su crvenkast-ružičasti, a kako stasavaju postaju žuti, i dok lete oko vas u toj fazi, vidite oko sebe sva ta crvenkasto-žućkasta krilca, i osećate njihov blagi orašasti miris, a okružuje vas mnogo ptica, kojima su oni hrana“, pojasnio je Martins.

Danas ovi insekti uspešno mogu biti kontrolisani zaprašivanjem iz helikoptera. Baš kao što kod nas ponekad, na sličan način, prskaju komarce.

No, ekolozi smatraju da to nije dobro ni po ljudsko zdravlje ni po životnu sredinu.

Klimatske promene su, naposletku, promenile naše vremenske prilike, donevši više kiša u pomenute predele, što još više pogoduje razmnožavanju skakavaca.

Prema rečima Rika Oversona, koji radi u Globalnoj incijativi za proučavanje skakava na Državnom univerzitetu Arizona, naša trenutna rešenja protiv ove pošasti su slaba. Štaviše, on smatra da će nas skakavci i ostali insekti na kraju zbrisati.

„Teško je prikupiti novčana sredstva i animirati političare kada se radi o ovako nepredvidivim stvarima, kao što je razmnožavanje insekata, koje nije pravilno i nije ga lako naučno pratiti tokom godina ili decenija“, rekao je Overson.

On smatra da je važno propratiti i rešiti trenutnu pošast, ali da postepeno treba planirati infrastrukturu  za borbu protiv ovih i sličnih štetočina.

„Ako na njih zaboravite dok se ponovo ne pojave, bićemo u sličnoj situaciji zauvek“, smatra Overson.

Do sada su milioni hektara u ovom ugroženom regionu tretirani pesticidima, a prema Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu (FAO), sačuvano je taman toliko useva za osnovne potrebe oko osam miliona ljudi. Jasno je da je to kap u moru potrebne hrane za ljude koji žive na samo istočne Afrike, a o drugim pomenutim područjima ni da ne govorimo.

Takođe, tretiranje velikih površina zemlje pesticidima je užasno za biodiverzitet. Čak iako vam ne smetaju, na primer, skakavci, mnoge druge životinje zbog tih pesticida bivaju ugrožene.

S jedne strane poljoprivrednici pokušavaju da očuvaju svoje useve, neki od njih besomučno koristeći pesticide, ali, kako je za Blumberg rekao ekolog iz nemačkog Maks Plank instituta, na taj način oni ubijaju druge ključne insekte za biodiverzitet, poput pčela.

No, prema rečima generalnog direktora FAO, Kju Dongjua, najezda skakavaca, pored pandemije Covid-19, mogla bi da ima katastrofalne posledice na ugroženi afrički i azijski živalj, odnosno preti im još veća glad.

Sa druge strane sveta, Argentina se, takođe, bori sa ogromnim brojem skakavaca, koji će vrlo moguće da se prošire i na Paragvaj, Urugvaj i Brazil. Stručnjaci i ovu najezdu povezuju sa klimatskim promenama.

Kako se god okrene, ova 2020. godina nije dobra.